1 N shãng yãa nungoko a vusu Kirisi. N jĩng ɓa yãa ɓa, N lereni wuko N shɔng ani yãa ani ni mini a vusu Suru Laa 2 ni aru miko viiki yato ani bɔrɔ ɓɔɔ kɔngni ɓe sɔ̃ɔyãa ɓa ang vusu sĩngsĩng. 3 N kase N wɔ̃ng vi leseni shɔng sɔɔ rɔng a titi a Kirisi aru mazũngyi, N shɔng bii yii ni kaa gigiribi. 4 Yii ko shɔng Israyilayi. Shɔng rise yiko jaatooni, shɔng bɔngni, yãa maani, ani vi ɓee ruudani, shooni a vusu jaaka Laa, ni vaaseniyi. 5 Yii ɓee ko yuubɔrɔ ɓe yii a Kirisi ɓi yiko ɓe aru yiko yii e ni kaa gigiribi--ɓe wuko Laa a yuu vi walikãng. Dooni wu wɔ̃ng ta wu ɓe dongdong. Ananko. 6 Vizeni wuko de tase ɓa weni Laa ruu wete ye ɓa. Aruviya ɓa shɔng walikãng yii a Israyila yii ɓi shɔng Israyila ɓa. 7 Yii tɔti ɓa walikãng Ibirayi shãari ɓee nungoko yii ɓa. Aru, "Ni kaa Ishaku ko shɔng ɓaa mɔ shãariyi." 8 Wuko, jaa ɓe yii ni kaa gigiribi yii ɓa Laa jaayi ɓa. Ɓi jaa vaaseni ko shɔng toyi ni yii rii wu shãariyi. 9 Ɓemi wuko ruu vaaseniː "Alaɓemi N e kɔtɔ, shɔng sɔɔ a Saratu jaa." 10 Ɓa ɓemi ko shee ɓa, a tũmpu ɓe Ribeka ye jaa ye ni shɔngzeng goro, wo daa Ishaku- 11 aru alaɓini shɔng de ye jaaɓiyi ɓa, yii de sɔɔ pele ruu ɓɔɔ ɓa kɔ tɔ̃ving kɔ nanka ɓa, aru ɓe viɓe Laa kase rɔɔni daa shii ɓe, 12 ɓa aru pele ni viɓɔɔyi ɓa, wɔ̃ng ke aru shɔng ɓe ɓa yãa-shɔng gãale wu ni, "Bɔrɔ ɓi ng gbãare wodot ɓi." 13 Wɔ̃ng tɔti anaa ɓe shɔng binke niː "N kase Yakubu, N bɛ̃ɛ Isuwa." 14 Wong shãng ki ni viya? Ruu kara tɔ̃ving ani ni Laa ni ya? Daa wɔ̃ng ɓa ananko ɓa. 15 Aru shãngshe Muusa ni, "tase nugnkɔngni a shɔng ɓe N kase N tase wu nugnkɔngni, N sɔɔ tase kaseni a shɔng ɓe N kase N tase wu kaseni." 16 Na ananko, ɓa aru shɔngɓe kase ɓa, kɔ aru shɔng ɓe yuu ɓe ɓa, ɓi aru Laa, ɓe tase shɔng nugnkɔngni. 17 Aruviya labini shãngshe Firiauna ni, "Aru vi ɓemi ko N yuuse mɔ paa, aruɓe N daa tase N kaaka a mɔ bii, aruɓe shɔng daa shãng N rĩng a koodanga walikãng." 18 Arugoko, Laa tase nugnkɔngni a shɔng ɓe kase ɓe yuu, a yuu shɔng ɓe kase ɓe, shĩng wuko wu wɔ̃ng shɔng yuu lakeni. 19 Nɔng sɔɔ gãaleng ni, "Aruvi bee ruu nanka viya? Ɓiwe shii ye dɔgoro a yuu viɓe kase ɓe weya?" 20 Ni kaɓɔ, shɔngzeng, mɔ ɓi wee ɓe mɔ daa kose Laa yãa nanka weya? Viɓe shɔng pele ɓe daa gãale shɔng ɓe pele wu kɔtɔ ni, "Aruvi mɔ peleng anaa ɓemi viya?" 21 Shɔng ɓere maani wu kaaka naa ɓa a yuu tãapo ɓe pele wu maa viɓɔɔ ɓee peleni vi tɔ̃ving, goro ɓɔɔ wu sɔɔ wɔ̃ng ɓa ɓee peleni viɓe ɓa tɔ̃ving ɓa ya? 22 Na wɔ̃ngye Laa, ɓe wuko kase ke wu tase wu yato leseni wu sɔɔ shĩng ke shɔng zewu kaaka, ɓe wu maani gn ni lemɓa ɓee vi tɛ̃ɛni leseni yato aru leseni ya? 23 Na sɔɔ pele viɓemi aru wu tase wu vina bɔngseni a yuu viɓe gonte ɓe kase, ɓe sii gonte ye tɛ̃tɛ̃ aru wu bɔngseni ya? 24 Na sii sɔɔ pele vi ɓemi aru woko, ɓe wuko sɔɔ ɓaa wo yãa, ɓa a titi shɔng Yahudayi ɓa, a vusu shɔng ɓe yii de ze Laa ɓa ya? 25 Anaaɓe shɔng shãng tɔti a Hosiyaː "N ɓaa N shɔngyi yãa ɓe yii sii ɓa N shɔngyi ɓa, N shɔng kaseni ɓe sii ɓa N shɔng kaseni ɓa. 26 N sɔɔ wɔ̃ng ke a mɔng ɓe shɔng sii tɔɔni. 'Nɔ ɓa N shɔng ɓa,' a mɔng waa ko N sɔɔ ɓaayi ni 'Laa ɓe roo ɓe jaayi.'" 27 Ishaya kaa yãa vɔɔ aru shɔng Israila, "Kɔ ɓe jaa Israyilayi shang ke anaa sɛ̃ɛli waapo, shɔng kpengse shɔngzeng pota ko shee a yii titi, 28 aru Daayere N pele viɓe tɔɔni N pele aru wu ruu a koodanga walikãng ɓani ɓase ni jang ɓa." 29 Anaɓe Ishaya shãng tɛ̃tɛ̃ ni, "Wo Daayere ranko na de daa shãari ɓɔɔ yii ɓa pota ɓa, wona riye anaa Sodom, wo na sɔɔ riye anaa Gɔmara." 30 Wong shãng tɔti ni viya? Ni shɔng ɓe yisi de ze Laa ɓa, ɓe yisi bee ruu tɔ̃ving ɓa, yii yise ruu tɔ̃ving ye, ruu tɔ̃ving ɓe e aru shĩngnign. 31 Israyila ɓe, yisi bɛ̃ɛ ruudani ɓee ruu tɔ̃ɔving, yide ɓo mɔng ruudani ɓa. 32 Aruviya? Aru yii de bee ɓa ni shĩngnign ɓa, yii bee ni peleni shooni. Yii kɔse dɔɔ a yuu viɓe shĩng kɔseni dɔɔ, 33 ansaɓe shɔng binke ni, "Zeta, N shĩng a tara koseni dɔɔ Sihiyona ɓɔɔ tara peleni ruvĩni. Shɔngɓe na azɔng ni daa tãa yuusɛ̃ ɓa."