1 A ɓaa kop atu ziti mi yii yãa a yãwe a sɔɔ aa yii kaaka ni kaaka naa yii kese vĩnivĩvĩ rãmangyi walikãng yii sɔɔ gante zɔng vɔɔ ɓewe ya. 2 A shongyi yii waayã aru roonikpanti ɓee Laa yii sɔɔ gante shɔngɓe yii vɔɔ. 3 A gãale yii ni, “Nɔ na too viɓɔɔ ɓa a nɔ dɔ̃rɔng-kɔ bala, kɔ jeduku, kɔ bubula, kɔ saka, kɔ vi tuseni ɓɔɔ ɓa. 4 A yee ɓe nɔ na ɓooye, nɔ wɔ̃ng a mɔni wu laɓe nɔng yaa mɔng ɓi ɓe. 5 A mɔngɓe shɔng na de te nɔ ɓa, nɔ na de yaa tipi ɓini, nɔ kute nɔ zangbu dɔɔ wu ko ing wɔ̃ng vi taseni a yii yuu." 6 Yii sɔɔ daa mɔngɓi a waa jekooyi, a waayãa polo ruu tɔ̃ɔving a sɔɔ gante shɔng a mɔngɓe weya. 7 Alaɓe Hiridu yuranko tãa viɓe ing watĩng ye walikãng, viɓi aa wu zaani, A ruviya shɔngɓɔɔ yii tɔɔni Yɔhana yupa ye a yusa, 8 shɔngɓɔɔ yii jɔ ni ɓi Iliya ke ke, shɔngɓɔyi sɔɔ tɔɔni ɓi goro a titi shɔngzeniyi ɓe sii tɛ̃tɛ̃ yupa. 9 Hiridu shãng ni, N zĩng Yɔhana yuu. Ɓiwe N tãa zɔng vĩmi a wu yuu weya?" A sɔɔ bee dɔ̃rɔng ɓe daa ze wu ɓe. 10 Alaɓe wu shɔng rɔɔkeniyi yii zuse, yii gãale wu viɓe yii pele ɓe walikãng. Sɔ waani yini a yãwe, yii sɔɔ waa ɓani shɔng zeni ɓa a tipi ɓe shɔng ɓaani Baseda. 11 Alaɓe mɔɔ tãa vĩmi ye, yii dũng wu a tũmpu. A te yii ɛni a sɔɔ gãale yii aru roonikpanti ɓee Laa, a sɔɔ gante shɔngɓe yii kase ganteni ɓe. 12 Hami alaɓe diki kpaa ye wu ɛ sɔ̃niyãa ɓe, kop atu ziti ɓemi yii ɛ wu bii a gãale wuni, "Vaase mɔɔ yãa ta aruɓe yii daa waa jekooyi ɓɔɔ tipiyi aruɓe yii daa kpaa mɔng rooni ɓɔɔ vishaani, aruviya wo a mɔngɓe shɔng ɓa ani ɓa. 13 A sɔɔ gãale yii ni “Nɔ aa yii viɓɔɔ ta yii shaayi” Yii shãngni, "Wo viɓɔɔ ɓa ɓe jãa bubula maani ɓɔɔ jezũng ziti ɓa-na ɓa wo waa woo vishang aru shɔngɓemi yii walikãng ɓa." 14 (Amɔni shɔngzeng yii wa labong maani kɔtɔ). A gãale wu jaadɔɔyi ni, “Shĩng yii ta yii wɔ̃ng a tipi totok wu wa la ziti atu kop.” 15 Yii pele ananko, a shĩng shɔng wɔ̃ng a tipi. 16 A too bubula maani mi ɓɔɔ jezũng ziti ɓemi, a peng nung a koolapa, a tɛ̃ɛreyi zuuku a sɔɔ daale takata a aa wu jaadɔɔyi aru yii a mɔɔ. 17 Yii shaa walikãng a puuyi, shɔng sɔɔ muse gãasi ɓe yaase-ɓe waa ɓiti kop atu ziti ɓe daaleni ɓi. 18 A ɛ alaɓe Yeso ing gɔɔre Laa wu a bĩni, wu jaadɔɔyi yini wuni. A yɛ̃ɛ yii ni “Mɔɔ yii shãngni miko weya?” 19 Yii kase wuni, "Yɔhana shɔng batizima. Shɔng gãasi yii tɔɔ ni ɓi Iliya, shɔng gãasi yii tɔɔni ɓi goro a titi shɔngzeniyi ɓe yii sii tɛ̃tɛ yupa." 20 A sɔɔ yɛ̃ɛ yii ni “Nɔ bibi nɔ tɔɔni miko weya" Bituru kase wu ni, “Kirisi ɓee Laa” 21 A sɔɔ kɔse yii yãa ni yii na gãale shɔngɓɔɔ ɓa, 22 A shãng ni “Jaa Shɔngzeng ing kpãare aru vi vɛ̃ɛni shɔngbɔrɔyi ɓɔɔ yubɔrɔ firisiyi ɓɔɔ shɔng labiniyi ying ɓɛ̃ɛ wu, yii sɔɔ nung wu vɔɔ a diki tati ing sɔɔ yupa” 23 A sɔɔ gãale yii walikãng ni, "Shɔngɓe na kase ke wu dũng, wu ɓɛ̃ɛ wu yuu sasat wu sɔɔ too lajisheni dikidi wu sɔɔ dũng. 24 Shɔngɓe na kase ke wu kpengse wu surubi ing kpaa ɓa, shɔngɓe na sɔɔ ɓɛ̃ɛ wu surubi ye aru mini ing kpaa kɔtɔ. 25 Ɓivi shɔngzeng daa kpaa ke na tole vi koodanga ye walikãng na sɔɔ loke kɔ daa wu surubi ye viya? 26 Shɔngɓe na tãng yusɛ̃ ye ɓɔɔ N ruu shãngniyi, Jaa Shɔngzeng ing tãa wu yusɛ̃ jɔ alaɓe na ɛye ni wu bongseni ɓɔɔ wu Daa bongseni ɓɔɔ wu tɔ̃ɔving shɔng shoniyi. 27 Nungoko N gãale nɔ, shɔngɓɔɔ ani ɓe yii shiile a mɔmi ɓe ying vɔɔ ɓa na ɓa yii ze roonikpanti ɓee Laa ye ɓa. 28 Hami a tũmpu diki nawa dɛ̃ɛro ɓe Yeso shãng ruumiyi, a too ni wuni Bituru ɓɔɔ Yɔhana ɓɔɔ Yakubu a vɔ̃ng lapa kɔpɔ aru wu gɔ̃ɔre Laa. 29 Alaɓe wu a Laa gɔ̃ɔreni, wu watĩng kɔse, wu farabi sɔɔ rii puru shang. 30 Zepĩn, shɔngzengyi ziti ying shãng yãa ni wuni, Musa ɓɔɔ Iliya, 31 ɓe yii ke a vusu bongseni, yii shãng yãa ni wuni aru wu waani, ɓe kpaaye wu sɔ̃ɔre yãa a Urushalima. 32 Hami Bituru ni shɔngɓe yii sii ni wuni nurong kpite yii ye a bii, Alaɓe yii yupa ye ɓe, ying ze wu bongni a sɔɔ ze shɔngzengyi ziti ɓe yii shiile ni wuni. 33 Alaɓe yii de waani fefe ni Yeso ni, Bituru shãngni “Yubɔrɔ, likɔtɔ ɓe wɔ a mɔmi. Yaa wo ta wo gonte kute tati, goro mɔ ɓe, goro ɓɔɔ Musa ɓe, goro ɓɔɔ Iliya ɓe" (De ze viɓe ing shãng ɓa.) 34 Alaɓe de shãng viɓemi ni, yãasi ɛke a kuuyi, yii sɔɔ zaa vɔɔ aɓe yii ɓoo vusu yãasi ɓe. 35 Yiri yãa ke a vusu yãasi ɓi a shãngni” Ɓemi ɓi N Jaa, ɓe shɔng rɔɔ wu; nɔ weshoo a wuni.” 36 Alaɓe yiri yãa ɓemi shãng ye ɓe, shɔng kpaa Yeso a bĩni. Yii wɔ̃ng kiriki a de gãale shɔngɓɔɔ ɓa a diki waayi ɓa aru viɓe yii ze ɓe. 37 Ni gandi ɓɔɔ, alaɓe yii lɔɔ ye a yuu kɔpɔ, mɔɔ vɛ̃ɛni yii kpaa wu. 38 Zepĩn, shɔngɓɔɔ a vusu mɔɔ lang yãa, a shãng ni “Shɔng manteni vi, N gɔ̃ɔre mɔ kɔtɔ mɔ zeng jaa, wu ko N jaa goro tĩngtĩng. 39 Zepĩn, sũru sɔɔ dũngni wuni a sɔɔ langke yãa ɓani jang ɓaseni ɓa, a shĩng wu vɔɔleni a sɔɔ ke a wu yãa fukuku. Kpãa kɔtɔ wu yaa wu sɔɔ shĩngke jɛ̃ɛle bii ɓa dang ɓa. 40 N gɔ̃ɔre mɔ jaadɔɔyi ye yii kese wu ni gaa, yii de zenung ɓa. 41 Yeso kase yãa a sɔɔ shãngni, "Nɔ ɓe nɔ anizɔng ɓa ani ɓa ɓɔɔ lakoo kparivava, N daa wɔ̃ng nukovĩ ni nɔ N sɔɔ tii nɔ viya? Ɛse mɔ jaa ta a mɔmi." 42 Alaɓe jaa ɓi de ɛni, vĩnivĩvĩ rãmang loke wu a tipi a shĩng wu vɔɔleni. Yeso sɔɔ kɔse vĩnivĩvĩ rãmang yãa a sɔɔ gante jaa ɓi, a sɔɔ aa wu yeɓi a naa. 43 Bii zaa yii a mɔni walikãng aru bongni ɓee Laa. Alaɓe bii dong zaa yii a viɓe N pele walikãng, a gãale wu jaadɔɔyi ni, 44 “Nɔ yaa ruumi wu ɓoo nɔ shoo tɔ̃ɔvingː Shɔng maale Jaa Shɔngzeng a shɔngzengyi naa” 45 Vi leseni wu ko yii de too ruu ɓe N shãngshe yii mi ɓa. Aruviya ruu ɓi a vɔ̃seni a yii bii, arugoko yii de too dĩngli ruu ɓi ɓa ni ɓemi walikãng yii zaa vɔɔ yɛ̃ɛni wu aru viɓe shãng ɓe. 46 Alaɓini yãa lereni de yuu paa ni a yii titi, ni ɓi we daa wɔ̃ng bɔrɔngbɔ weya? 47 Aɓe Yeso, too yii lereni ɓe a yii sĩngsĩng ye, a too jaa tɔkɔlɔng a shĩng wu a wu kagn 48 a sɔɔ gãale yii ni, shɔngɓe na te wejaa tɔkɔlɔng ɓemi ye ang rĩng, te miko, shɔngɓe na sɔɔ teng ye, te shɔngɓe shong ɓe. Aruviya shɔngɓe a nɔ titi tɔkɔlɔng ɓe wu ko bɔrɔ." 49 Yɔhana kase wu ni “Yubɔrɔ, wɔ ze shɔngɓɔɔ ing kese vĩnivĩvĩ rãmang ni mɔ rĩng wo sɔɔ zãare wu, aruviya wu ɓa a wo titi ɓa” 50 “Nɔ na zãare wu ɓa” Yeso gãale yii ni, "shɔngɓe na de ɓɛ̃ɛ mɔ ɓa wu ɓi mɔ ɓe” 51 Alaɓe diki kpaaye maani aru shɔng too wu, shĩng yuu wu waa Urushalima. 52 A shong wu shɔngshoniyi a wu tĩng, yii sɔɔ waa ke a ɓoo jekoo ɓee Samariya aru yii gonte mɔng walikãng aru wuni. 53 Vi leseni wu ko shɔng mɔngɓiyi yii de te wu ɛni ɓa aruviya shĩng yuu ye ni N waa Urushalima. 54 Alaɓe wu jaadɔɔyi Yakubu ɓɔɔ Yɔhana yii ze vimi ye, yii tɔɔni, "Daayere, mɔ kase wo shãng yãa ni yaa wu lɔɔ ta a koolapa wu ɛ lese yii ya? 55 Sɔɔ rii bii a kɔse yii yãa, 56 yii sɔɔ waa jekoo ɓɔɔ. 57 Alaɓe yii de kĩngni a dɔ̃rɔng ɓe, shɔngɓɔɔ gãale wu ni, "N dũng mɔ kɔtɔ a mɔng ɓe mɔng waa walikãng." 58 Yeso gãale wu ni “kpãra yii gogo ani, jenung ɓee lapa yii saati ani, Jaa Shɔngzeng wu ɓe mɔng shĩngni yuu ɓa ani ɓa. 59 A sɔɔ gãale shɔngɓɔɔ ni “dũng ta.” Sɔɔ kase ni “Daayere, yang ta N waa gbãa maadaa mi shɔni." 60 a sɔɔ gãale wu ni, "Yaa vɔɔ ta yii gbãa yii yuu. Mɔ bibi, waata mɔ waayãa fefe aru roonikpanti ɓee Laa.” 61 Alaɓi shɔngɓɔɔ tok shãngni "N dũng mɔ kɔtɔ, Daayere, N sɔɔ mi shɔni N waa vaase shɔngɓe yii ang yee yãa pĩng” 62 Yeso kase wu ni, “Shɔngɓɔɔ ɓa ɓe na yii naa ye gbãa langni na sɔɔ ranung ye ni tũmpu daa waa ɓooni roonikpanti ɓee Laa.”