Vaa 10

1 Hami atũmpu viɓemiyi, Daayere rɔɔ shɔngɓɔɔyi la tati atu kop, a shɔng yii zit-zit a wu tĩng a tipi ɓɔɔ mɔng ɓe kase ke wu waa ɓe 2 A shãngshe yii ni, "Vi kulu tooni vɛ̃ɛni, shɔng vi peleni yii pota. Arugoko nɔ gɔ̃ɔre Daayere shɔng tooni vi kulu wu shongshe nɔ shɔng vipeleni a wu vusu mɔng tooni vi kulu. 3 Nɔ waa nɔ waani ta. Zepĩn, N shong nɔ ana mɛ̃rɛ a titi gba-gbayi. 4 Nɔ na too duku tɛ̃ɛni saka ɓa, kɔ nɔ duku waani zanti ɓa, kɔ rãatiyi, nɔ na sɔɔ jii shɔngɓɔɔ yãa ɓa a dɔ̃rɔng ɓa. 5 Yee ɓe nɔ na ɓoo ye walikãng, vi shɔni nɔ shãng ni “Wɔ̃ngni ɓatata wu wɔ̃ng ta a yee ɓemiǃ” 6 Jaa shɔng ɓatata na amɔni, nɔ wɔ̃ngni ɓatata ing wɔ̃ng a yii yuu, na ɓa ananko ɓa, nɔ wɔ̃ngni ɓatata ing sɔɔ a nɔ yuu. 7 Nɔ wɔ̃ng a yee ɓi, nɔ shaa nɔ sɔɔ ɓoo viɓe shɔng na aa nɔ ye ɓe, aruviya shɔng vipeleni shɔng shoore wu vi dɔɔ yɔɔni. Nɔ na knle ɓa nɔ ɓoo yee ɓemi nɔ ɓoo yee ɓewa ɓa. 8 Tipi ɓe nɔ na ɓoo ye walikãng, yii na te nɔ ye, nɔ shaa viɓe shɔng shĩng nɔ a watĩng ɓe 9 nɔ sɔɔ gante shɔngɓe yii vɔɔ amɔni ɓe. Nɔ gãale yii ni, 'Laa roonikpanti ɛ ye a nɔ bii maani.' 10 Tipi ɓe nɔ na ɓoo ye walikãng shɔng na de te nɔ ɓa, nɔ ke a yii dɔ̃rɔng jaa nɔ sɔɔ tɔɔni, 11 'Kɔ nɔ zambu tipi ɓe sɛɛ a wo dɔɔ mi wo kuute ye a nɔ yuuǃ Nɔ ze vimi, Roonikpanti ɓee Laa kpaa ye maani.' 12 N gãale nɔ a diki wa shɔng toosɛ shɔng tipi waa yii dɔɔ ɓa anaɓe shɔng daa toosɛ shɔng Sodom yii ɓa. 13 Nɔ ɓi vi nugn kɔngni, Korasiǃ nɔ ɓi vi nugn kɔngni, Basedaǃ Na bɔrɔngbɔ shoni ɓe shɔng pele a nɔ bii mi shɔng pele kɔtɔ a Taaya ɓɔɔ Sidon, yii na yaa yii ruvĩni tɛ̃tɛ̃, yii wɔ̃ng ni dudu fara ɓɔɔ tɛ̃ɛni pũng a yuu. 14 Vi leseni wu ko shɔng toose shong Taaya ɓɔɔ Sidon yii dɔɔ a diki ɓooni yoori wu jãa nɔ ɓe. 15 Mɔ ko, Kafanahu, a mɔ lereni mɔ daa bong kɔtɔ a waa koo lapa ya? Ɓa ananko ɓa, shɔng lɔre mɔ tipi a dii Hadisi. 16 Shɔngɓe na tãa nɔ ye tãa miko, shɔngɓe na sɔɔ bɛ̃ɛ nɔ ye bɛ̃ɛ miko, shɔngɓe na bɛ̃ng ye bɛ̃ɛ shɔngɓe shong ɓe.” 17 La tati atu kop ɓemi yii zuse ni yato puru a shãng ni, “Daayere, kɔ vĩnivĩvĩ rãmang yii aa wo yii yuu aru mɔ rĩng.” 18 Yeso gãale yii ni “N ze Shelan wete a lapa ana ɓenkeni” 19 Zepĩn, N aa nɔ kaaka naa ye nɔ naale sɔkɔyi ɓɔɔ nɛngyi, ɓɔɔ tɔti kaaka a yuu shɔngpong, viɓɔɔ ɓa goro ɓe daa lese nɔ ɓa kɔ ni dɔ̃rɔng ɓewe ya. 20 Vi zeni wu ko nɔ na tãa puru yatɔ ɓa a ruu vimi ɓa, ni suruyi yii a yii yuu a nɔ bii, nɔ tãa puru yatɔ aru shɔng binke nɔ rĩng ye a koolapa.” 21 A la gorong ko tãa puru yato vɛ̃ɛni a Suru Tɔ̃ɔving a shãng ni “N dɔɔ mɔ ye, Daa, Dayere ɓee koolapa ɓɔɔ koodanga, aruviya mɔ vɔ̃se viɓemiyi a shɔng ɓe yii kpɛ̃ɛ ɓɔɔ shɔng tooni a sɔɔ tase shɔngɓe shɔng de mante yii ɓa, ana wejaayi. Ananko, Daa, aruviya likɔtɔ a mɔ kaa bii. 22 Vi walikãng maa Daa ang ye a naa, shɔngɓɔɔ ɓa goro ɓe ze Jaa ɓi ɓa naɓa Daa ko shee ɓa, shɔngɓɔɔ tɔti ɓa goro ɓe ze Daa ɓa naɓa Jaa ko shee ɓa, ɓɔɔ shɔngɓe Jaa ɓi rɔɔyi wu tase yii ke” 23 Amɔni sɔɔ raa nung a ze wu jaadɔɔyi a sɔɔ shãngshe yii ni kaati, “Zuuku ɓi shɔngɓe yii ze viɓe nɔ ze ɓe” 24 N gaãle nɔ, shɔngzeniyi vɛ̃ɛni ɓɔɔ kpantiyi yii beeke yii ze viɓe nɔ ze ɓe, yii de kpaa zeni ɓa, kɔ yii tãa viɓe nɔ tãa mi, yii de sɔɔ tãa ɓa.” 25 Zepĩn, bɔrɔngbɔ shɔng rudani yupa a ze kɔ daa maase wu kɔtɔ, a shãng ni "Shɔng manteni vi, N daa pele vi N kpaa surubi ɓe dongdong viya?” 26 Yeso gãale wu ni “Shɔng binke ni vi a rudani viya? Mɔ ɓaale nukoviya? 27 A kase a tɔɔni “Mɔ kase mɔ Daayere mɔ Laa ni mɔ yatɔ goro, ni mɔ surubi walikãng, ni mɔ kaaka ni walikãng, ɓɔɔ ni mɔ sĩngsĩng ni walikãng, mɔ sɔɔ kase mɔ shɔng yãakasi ana mɔ yuu” 28 Yeso kase wu ni, "Mɔ kase ye dang, pele vimi ta, mɔng kpeng kɔtɔ." 29 A wu, kaseni kpengseni yuu, a yɛ̃ɛ Yeso ni, ɓi wee N shɔng yãakaasi weya?” 30 Yeso kase wu a gãale wu ni “Shɔng veeye ɓɔɔ sing waa Urushelima aru wu tuke Yeriko. A yĩngse yuu ni shɔngɓɔɔyi, yii gbang ke wu a farabi, a sɔɔ nung wu nɛket, a sɔɔ yaa wu a yãato vɔɔ. 31 Alaɓi shɔng firisi ɓɔɔ sing sɔ dɔ̃rɔng ɓi, alaɓe ze wu ye, a gang ni kaati a tuuke. 32 Tɔti ananko, shɔng Lawi ɓɔɔ, alaɓe ɛ ye a mɔngɓi ɓe a ze wu, a sɔɔ gang kaaɓɔ jɔ. 33 Amɔni shɔng Samariya ɓɔɔ, alaɓe de sɔɔ dɔ̃rɔng ɓini jɔ, a ɛ a mɔngɓe wu ani ɓe, alaɓe ze wu ye ɓe, nugn sɔɔ kɔng wu aru wuni 34 A waa wu bii a maase wu riisi, a tɛ̃ɛre wu nung ɓɔɔ mɛɛ rɛni la. A too wu a shĩng wu a yuu viva, a waare wu mɔng lɔɔni zanti, a kɔɔ wu tɔ̃ɔving. 35 Alaɓe gandi rɔɔ ye ɓe a too saka dinari ziti, a aa shɔng yee ɓi, a gãale wu ni, 'Mɔ kɔɔ wu tɔ̃ɔving, mɔ na sɔɔ rĩngse viɓɔɔ ye a yuu saka mi, Nang zuse ye, N shoore mɔ. 36 Ɓiwe a titi shɔng tatimiyi a mɔ lereni wu ɓi shɔng yãakãasi a shɔngɓe wete a shɔngɓɔyi naa mi weya?” 37 A shãngni, shɔngɓe tãa wu nugn kɔngni mi." Yeso gãale wu ni, "Waata mɔ pele jɔ ananko." 38 Hami alaɓe yii de kn ni a dɔ̃rɔng, ɓoo jekoo ɓɔɔ, sooye ɓɔɔ shɔng ɓaa wu ni Marita te wu zangti a wu yee. 39 Zũngɓi ɓɔɔ ani wu rĩng ni Mɛrɛyamu, ɓe wɔ̃ng a Daayere dɔɔ a tãa wu ruu shãngni. 40 Vi leseni wu ko Marita bongte ye bongtorong a mɔng wãani vishang. A ɛ ke a gãale Yeso ni “Daayere, mɔ de yɔɔre yuu ɓa aru maazũng yang ye N pele shoni a ɓĩni ɓaya? Na ananko gãale wu ta wu yiseng na jɔ." 41 Daayere sɔɔ kose wu ni “Marita, Marita, mɔ yɔɔre yuu ye a ruu vi vɛ̃ɛni, 42 Vi goro ko shee ɓe lii ɓe. Mɛrɛyamu rɔɔ viɓe tɔ̃ɔving ye, ɓe shɔng daa zenung teni ɓa a wu naa ɓa.”