1 A la wa, shɔngɓɔɔyi amɔni yii gãale wu aru shɔng Galili ɓe Bilatu dure yii kpaa bii ni yii vi ani ni. 2 Yeso kase ke a sɔɔ gãale yii ni, “Anɔ lereni shɔng Galili ɓemi yii ruvĩni jãa shɔng Galiliyi gãasiyi kɔtɔ walikãng ya aruɓe yii ɓoo kpãareni anemi ya? 3 Ɓa, N gãale nɔ. Nɔ na de yaa ruvĩni ɓa, nɔ walikãng nɔng lese a dɔ̃rɔng gɔrɔng ko. 4 Kɔ shɔngzeng kop atu nawa dɛ̃ɛro ɓe jaaka zii a yii yuu a sɔɔ nung ke yii vɔɔ a vusu Siluwa, a nɔ lereni yii ruvĩni jãa gãasi shɔngveeye ɓe yii a vusu Urushalima kɔtɔ ya? 5 N tɔɔni, ɓa. Vi leseni wu ko nɔ na de yaa nɔ peleni ruvĩni ɓa, nɔ walikãng nɔng lese jɔ.” 6 Yeso gãale yii yãagani ɓemi, “Shɔngɓɔɔ shɔɔ la sĩngri a wu guru a ɛ ke ing bee rɛɛni la ani a de sɔɔ kpaa vibɔɔ ɓa ani ɓa. 7 Shɔngveeye ɓemi gãale shɔng gaani guru ni, zepĩn, la ɓemi waaye saa tati N ɛ ke ing bee rɛɛni lami N sɔɔ kpaa viɓɔɔ ɓa ani ɓa. koo wu ta a tipi. Aru vi daa lese tipi viya? 8 Shɔng gaani guru mi kase a sɔɔ shãng ni, 'Shɔngbɔrɔ, yaa wuta pĩn tɔti saa ɓemi N gbaa wu dĩngli pĩn N sɔɔ tɛ̃ɛre wu vũnja. 9 Na rɛɛ nung ye a saa ɓɔɔ, liye dang, vi leseni wuko na de rɛɛ nung ɓa, mɔ koo wu a tipiǃ" 10 Hãmi Yeso sing mante vi a yii goro jaaka gɔ̃ɔreni Laa a diki wɔ̃keni. 11 Zepĩn, shɔng sooye ɓɔɔ a mɔni ɓe waaye saa kop atu nawa dɛ̃ɛro wu ni suru jileni bii. Ɓe gbãa wu ni dii a sɔɔ de yaa wu ɓa wu shii ɓatata ɓa. 12 Alabe Yeso ze wu ye, a ɓaa wu yã̃a a shãng ni, “sooye, mɔɔ gante ye a mɔɔ bii jileni.” 13 A shĩngshe wu naa a bii, ɓani jang ɓaseni ɓa gante ke a sɔɔ shii ɓatata a sɔɔ aa Laa bongseni. 14 Yubɔrɔ ɓe yise mɔng gɔ̃ɔreni Laa wu yato lese aruɓe Yeso gante wu a diki Wɔ̃keni ɓe. Yubɔrɔ ɓi kase wu a sɔɔ gãale mɔɔ, “Diki ani mangoro ɓe liike shɔng pele vii shoni ani ɓe. Ɛta shɔng gante nɔ a diki ɓini, ɓa a diki Wɔ̃ken ɓa." 15 Daayere kase wu a shãng ni, “Shɔng yãa jĩngniyi! Nɔ ɓewe daa kale wu napo ɓa kɔ lakoropi ɓa a diki Wɔ̃keni a sɔɔ waare wu mɔng mɛɛ ɓooni ɓa ya? 16 Arugoko Ibirayi jaasooye ɓemi, ɓe Shelan maa wu saa kop atu nawa dɛ̃ɛro, de liiɓa shɔng wu kale wu a diki Wɔ̃keni ɓa ya?" 17 Alaɓe shãng vimiyi ye ɓe, shɔngɓe sii yii ɓɛ̃ɛ wu yii tãa yusɛ̃ɛ a kaati, mɔɔ yii sɔɔ tãa puru yato a yuu vii bongseni ɓe pele walikãng. 18 Yeso sɔɔ shãng ni, “Roonikpanti ɓee Laa daa wɔ̃ng nukoviya, N daa sɔɔ tise wu ni viya? 19 Wu ana jenung lakĩng ɓe shɔngveeye ɓɔɔ too ke a sɔɔ loke a wu vusu guru, sɔɔ bongke a rii la bɔrɔ, jenung lapa yii sɔɔ yãa saati a wu nasɛ̃ngyi.” 20 Sɔɔ shãng tɔti ni, “N daa tiise roonikpanti ɓee Laa ni viya? 21 Wɔ̃ng ana yisiti ɓe sooye ɓɔɔ too ke a ɓaase ni maani zuuman tati a wa laɓe zuuman ɓi walikãng daa fung ɓe” 22 Alaɓini Yeso sɔɔ raa tipiyi ɓɔɔ jekooyi, a mɔng ɓe ing mante vii ɓɔɔ beeni dɔ̃rɔng waani Urushelima ɓe. 23 Shɔngɓɔɔ gãale wu ni, “Dayere, shɔng kpengse shɔngzengyi pota ko shee ya?” Arugoko sɔɔ gãale yii ni, 24 Nɔ ɓɛta nɔ ɓoo yɔ̃rɔng ɓe zoororo, aruviya, N gãale nɔ, vɛ̃ɛni ying bee yii ɓoo, vi leseni wu ko ying kpaa ɓooni ɓa. 25 Alaɓe shɔng yee na yupa ye sɔɔ kuule yɔ̃rɔng yee ye, nɔng sɔɔ shii a gaa ang nung yɔ̃rɔng ang shãng ni, 'Dayere, Dayere, yaa wo ta wo boo vusu,' "Wu sɔɔ kase wu shãngshe yii ni, 'N de ze nɔ zɔng ɓa kɔ mɔng ɓe nɔ ke ani ɓa.' 26 "Alaɓini ying shãng ni, "Wo shaa a sɔɔ ɓoo a mɔ watĩng mɔ sɔɔ mante vi a wo dɔ̃rɔng jaayi.' 27 Vi leseni wu ko N sɔng riise yii ni, 'N gãale nɔ ni, N de ze mɔng ɓe nɔ ke ɓa. Nɔ dareng bii ta, nɔ shɔng vii shoni ɓe nɔ yato ɓa ɓolongɓo ɓa!” 28 A la wa shɔng kaa yãa vɔɔ ni shaani tãari alaɓe nɔ na ze Ibirayi, Ishaku, Yakubu, ɓɔɔ shɔngzeniyi walikãng a roonikpanti ɓee Laa, vi leseni wu ko shɔng looke nɔ ye a gaa. 29 Ying ke ni dii, ni paa, ni kaa wa bɔɔ dang, ying sɔng wɔ̃ng a teburu a vusu roonikpanti ɓee Laa. 30 Nɔ ze vimi, shɔngɓe yii wodot ying wɔ̃ng shɔni, shɔngɓe yii shɔng tɔ̃ɔving ying wɔ̃ng a tũmpu." 31 A la gɔrɔng ko, shɔng Farisayi yii ɛ a gãle wuni, “Waata mɔ yaa mɔng ɓemi aruviya Hiridusi kase ing nung mɔ vɔɔ” 32 Yeso shãngni, “Nɔ waata nɔ gãale zaakãng wa, 'Zepĩn, N kese vĩnivĩvĩ rãmangyi ɓɔɔ ganteni shɔng lami ɓɔɔ buru, ɓɔɔ a diki ɓe tati N sɔ̃reng vii peleni yãa.' 33 kↄↄ ɓa ɓemi ko ɓa, ing wɔ̃ng dang N watĩng lami, buru, ni gandi ɓe daa dũng wu ɓe, aruviya de lii ɓa shɔng lese shɔngzeni a mɔng ɓe ɓa Urushelima ɓa. 34 Urushelima, Urushelima, shɔngɓe yii nung shɔngzeniyi vɔɔ a sɔɔ loole shɔngɓe shɔng shoyi anɔ bii. N bee ye dikidi ing muse nɔ jaayi anaɓe kn muse wu jaa a wu nasɛ̃ngyi, vi leseni wu ko nɔ de kasa vimi ɓa. 35 Milepĩn, nɔ tuyee wɔngye waati. N gãale nɔ, nɔng zeng ɓa “Naɓa nɔ shãngni, "Zuuku ɓi shɔngɓe ɛ a Dayere rĩng ɓe.”'