1 Yuubɔrɔ Firisi shãngni, "Viɓemi yii nungoko ya?" 2 Istifanu shãngni, "Mazungyi, Madaayi, nɔ weeshoo pĩnː Laa ɓe wuko bɔrɔ ke a wo dabong Ibirayi bii alaɓe wu a Mɛɛsopotamiya, aɓe sii wɔ̃ng ɓa Haran ɓa. 3 Ang gãale wuni, 'Yaa mɔ tipi ta ni mɔ shɔng bii yii, mɔ waa tipi ɓe N daa tase mɔ ɓe.' 4 "Alaɓiko a yupa a tipi Shalidansi asɔ wɔ̃ng a Haran; Amɔni, alaɓe yebi vɔɔye ɓe, Laa ese wu tipi mi, mɔngɓe nɔ wɔ̃ng hãmi. 5 De awu viɓɔ ɓa ni ɓi wuko wu vii vɔɔ ɓa, de awu ɓa kɔ mɔng ɓe daa shing dɔɔ ɓa. Aruviya vaase wu - kɔ alaɓe Ibirayi wu jaa ɓa - ɓe daa awu anaa vii vɔɔ ɓa ɓɔɔ wu jetãari ɓe ying e awu tũmpu. 6 Laa sĩng gãale wu ruu anaa ɓemi, ning wu lákoo mi ying wɔ̃ng pota a tipi gaa, ni shɔng koo ɓi ying riseyi anaa foo, ying kpãreyi ɓe saa laa bãati. 7 'N ɓoore koo ɓe yii kpãreyi ɓe yoori,' Laa shãngke, 'A tũmpu ɓi ying eke yii dɔ̃ɔreng a mɔngɓini.' 8 Amɔni Laa sɔɔ a Ibirayi ruu maaniyã ɓe sha yeeni, Ibirayi sɔɔ ye Ishaaku asɔɔ yerewu sha a diki nawadɛ̃ɛro; Ishaaku sɔɔ ye Yakubu, Yakubu sɔɔ ye gãasi jaa kop-atu-ziti ɓe yikɔ yii yebong. 9 "Aruviya yebongɓi yii kaa gn ni Yusu, yii malewu a Masar; aruviya Laa sii ni wuni 10 a sɔɔ kpɛ̃ngsewu awu vusu kpãareni. A tãa Yusu gn kɔni a awu zeni a kpanti Firiana waatĩng, kpanti Masar, wuko sɔɔ rɔɔwu shɔng ladong gɔmna ɓe Masar ɓɔɔ wu vusu yee walikãng. 11 "Hãmi shɔng pele wɔ̃ko loo ni kpãreni ɓe e a tipi Masar ɓɔɔ Kan'ana, wo daayi sɔɔ de kpa vishãng ba. 12 Alaɓe Yakubu tãaye ni vishãng ani a Masar, sɔɔ shong wo daayi a yii kn ni ɓe shɔɔni. 13 Ayi wani ɓee ziti Yusu tasewu yuu a zũngɓiyi bii, Firiana sɔɔ zee Yusu zũngɓi yii zɔng. 14 Yusu sɔɔ shong zũngɓiyi ni yii sɔɔ yii waa ɓaa yeɓi yãa ni wu e Masar, ni wu shɔng bii yini walikãng, yii walikãng yii lá taati atu kop atu maani. 15 Ananko Yakubu sɔɔ waa Masar, asɔ vɔɔyi, ni wo daa yini. 16 Shɔng seyi ke a wareyi koo Shekem asɔ gbãyi a yusaa ɓe Ibirayi woo ning saka a Hamo yii jaayi ɓe a Shekem. 17 "Alaɓe diki vaaseniyãa kpaye ɓe, vaaseniyãa ɓe Laa vaase Ibirayi ɓe, shɔngzengyi bong a shang a Masar, 18 wu waa laɓe shɔng kese kpanti ɓɔɔ ɓe Masar, kpanti ɓe de ze Yusuu zɔ̃ng ɓa. 19 A lake wo shɔngyi a kpãarewo daa yii, wu shinyi ke yii wɔse yii jaa kpatakpayi aru ɓe yii daa wɔ̃ng ɓa ni suru bii ni ɓa ɓe. 20 "Alaɓi ko shɔng ye Muusa; wu kɔvɛ̃ɛ kpɛrere a Laa tĩng shɔng sɔɔ shaarewu ɓee shele taati a yebi yee. 21 Alaɓe shɔng shingwu ye a gaa ɓe, Firiana jaa sooye sɔɔ zeewuke a towu a bonse wu a riisewu anaa wu jaa. 22 Muusa kpa manteni a zeni vii walikãng ɓee koo Masar, asɔɔ wɔ̃ngni kaaka awu yãa shãngni ɓɔɔ vipeleni. 23 "Alaɓe kpa saa laziti ye ɓe a e awu sĩngsĩng ni wu ze zũngɓiyi, jetãri ɓee Isreyila. 24 A zeke shɔng kpãare shɔng Isreyila, Muusa sɔɔ rayi ke a kpɛngseyi a sɔɔ nung shɔng Masar ɓe ng kpãre wumi vɔɔː 25 awu lereni zũngɓi yii daa zekɔtɔ ni Laa, ni wu kaa naa, ng ayi kpɛngseni kɔtɔ, yii de sɔ zeba. 26 Ni gandi ɓɔɔ ang ke ayi bii aɓe yide nung bangni, beeke wu wɔ̃ngseyi ɓatata, a shãng ni, 'Veeye yii, nɔ zũngyi; aruvi nɔng nung bang viya?' 27 Shɔng ɓe wukɔ bee yãa ni wu shɔng yãa kaasi dɔ̃ɔwu ni kati, a tɔni, 'Ɓi we rɔɔmɔ shɔng Iadong ɓɔɔ shɔng ɓooreni yoori a wo yuu weya? 28 Mɔ kase mɔ nung vɔɔ anaaɓe mɔ dĩng nung shɔng Masar mi ya?' 29 Muusa yuke alaɓe tãa ruuɓemi ye ɓe; asɔɔ rii shɔng zanti a koo Madaya, a mɔngɓe rii yejaa ɓee jaa ziti. 30 "A tũmpu saa láziti ɓe tukeye, Laa jaashoni ke awu bii a kɔpɔ Sinai, anaa rɛtɛ yaa a vusu jĩngti. 31 Alaɓe Muusa ze yaa ɓi ye, a wɔ̃ngsewu vii zaani bii, aɓe waaye wu zee ɓe, Daayere yiri yãa e a wuni, a shãngni, 32 'Mikon Laa ɓee nɔ daayi, ɓɔɔ Laa ɓee Ibirayi, ɓɔɔ Ishaaku, ɓɔɔ Yakubu.' Muusa zaavɔɔ vɛɛni a de zee viɓɔɔ ɓa. 33 "Daayere gãalewu ni, 'Zɔ̃mɔ ko dɔɔ ɓe amɔ dɔɔta, aru mɔngɓe mɔ shiimi ɓi mɔng tɔ̃ving. 34 N ze kpãareni ɓe ng jaa ying kpãare a koo Masar ye; N tãayi kaani ye, arugoko N eke ng kpenseyi; hãmi eta, N shongmɔ a Masar.' 35 "Muusa ɓemi ɓe shɔng ɓɛ̃wu, ɓe yii shãng ni, 'Ɓi we rɔɔmɔ shɔng ladong kɔ shɔng yoori ɓooni weya?' - Ɓi wuko ɓe Laa shong wuke ni wu wɔ̃ng shɔng ladong ɓɔɔ shɔng kpɛngseni shɔng. Laa shongwu ni naa jaashonni Laa ɓe ke awu bii a jĩngti. 36 Muusa keseyi a vusu Masar, atũmpu ɓe pele vii zaani bii ye zɔng-zɔng ɓɔɔ vii taseni a Masar ɓɔɔ a rãani wapo, ɓɔɔ a vusu jĩngti aɓe saa lá ziti. 37 "Ɓi Muusa ɓiko ɓe gãale shɔng Isreyila, 'Laa ng yuse nɔ shɔngzeni a titi zũngwa yii, shɔngzeni ɓe anaa miko.' 38 Ɓemi ɓi shɔngɓe wu sii a titi jĩngti ni Laa shɔngshongni yii ɓe shãng yãa ni wuni a kɔpɔ Sinai, ɓe wuni wo daa yini, wukɔ sɔɔ te Laa yãa shãngni a sɔɔ awo. 39 "Wo dabong yii ɓɛ̃ɛwu tãani yãa; yii sɔɔ dɔ̃ɔwu ni gaa ayi titi, a yii sĩngsĩng a zuse Masar. 40 Alaɓi yii shãngshe Haruna ni, 'Gontewo laa ɓe daa dũngni woni ta. Aru Muusa mi, ɓe kese wo a koo Masar, wo de ze viɓe kn tĩng ni wuni ɓa.' 41 Yii sɔɔ gonte vidũngni a dikiwayi a ese vishareni a ã vidũngni, yii sɔɔ tãa tɔ̃ving aru viɓe yii gonte ɓe. 42 Laa riiseyi tũmpu a shĩngyi ke ni yii gbãre seng ɓe yii a lapa, anaa ɓe shɔng binke a labini shɔngzeniyi, 'Nɔ eseng vii ani ɓɔɔ vishareni ɓee saa lá ziti a jĩngti, yee Isreyila ya? 43 Nɔ te sɔngpɔlɔng ɓee Molek ɓɔɔ ni seng ɓee nɔ laa Refam, nung susuru ɓe nɔ pele nɔ gbãareyiː arugoko N waare nɔ fefe a koo Babila.' 44 "Wo daa yii sɔngpɔlɔng ani ɓee taseni a vusu jĩngti, anaaɓe Laa kɔseyiyãa aɓe shãng yãa ni Muusa ni ɓe, ni wu wɔ̃ng seyi anaa ɓe ze ɓe. 45 A tumpu ɓi, wo daa yii, a lá Joshuwa, yii te sɔngpɔlɔng asɔɔ ese ni yini alaɓe yii te tipi ɓi ɓe. Laa te tipi ɓi a shɔng kooyi naa a keseyi a wo daayi waatĩng. sɔngpɔlɔng ɓi wɔ̃ng tipi ɓi a waa la Dawuda, 46 ɓe kpa panti a Laa tĩng, a beeke kɔ daa kpa mɔng wɔ̃ngni kɔtɔ ɓee Yakubu yee. 47 Ɓi Sulemanu ko maa Laa yee. 48 "Aruviya, Shɔng Yurangko wɔ̃ngɓa a yee ɓe shɔng maa ni naa ɓa, anaa shɔngzeni shãng ɓr, 49 'Koolapa wuko ng ladong Kpanti, koodanga ɓi wuko ng mɔng dɔɔ naani. Mɔng maareng zɔng yee ɓewe ya? Daayere shãngke, kɔ ɓi mɔng ɓewe ng mɔng wɔ̃keni weya? 50 'N naa de pele zɔng viɓemi ɓa walikãng ɓaya?' 51 "Nɔ ɓe nɔ shɔng yuu lakeni, shɔngɓe de yi ruu tɔ̃ving ɓa a sĩngsĩng ɓa ɓɔɔ shoo, nɔ bɛ̃ɛ Suru tɔ̃ving a ládɔɔgandi mi; nɔ pelevi anaa nɔ daa yii pele ɓe. 52 Ɓi shɔngzeni ɓewe nɔ daa yii de kpãarewu ɓa weya? Yii nungke shɔngzeni ɓe yii e a tĩng aru shɔng tɔ̃ving eni; nɔ sɔɔ riiye hãmi shɔngɓe nɔ a shɔng asɔɔ wɔ̃ng shɔngɓe yii nungwu vɔɔ tɔti, 53 Nɔ shɔngɓe nɔ te rudani ɓe Laa jaashoni yii rɔɔ tɛ̃tɛ̃ ɓe, nɔ de sɔɔ dũng ɓa." 54 Hãmi alaɓe shɔng ladong yii tãa ruumi ye, yii lese yato a sɔɔ shaa tãari a Istifanu. 55 Wu bibi, ɓe yini Suru Tɔ̃ving ɓe, a peng nung a vusu koolapa a ze Laa bongni; a zee Yeso shiiye a Laa kaa naashang. 56 Istifanu shãngni, "Ze pĩn, N ze koolapaye puni, ɓɔɔ jaa shɔngzeng shiiye a Laa naashang." 57 Amɔng ɓiko shɔng ladongyi yii kukeyi shoo, yii sɔɔ kaa yãa ni kaaka, yii ewu bii ni vii goro. 58 Yii gɔ̃ɔwu ni kaaka a kesewu a ɓundang ɓi a gaawu loleni ni tara. Shɔng ani yãa yii tɛ̃ɛyi fara a shɔngɓɔɔ dɔɔ shɔng ɓawu rĩngni Shawulu. 59 Alaɓe yii de lole Istifanu ni tara, de ɓa yãani Daayere a shãngni, "Daayere Yeso, teng suru bii ta." 60 Asɔɔ tɛ̃ɛ gbĩnti a tipi a sɔɔ kaa yãa ni kaaka, "Daayere, mɔ na yise ruvĩni mi ɓa ayi yuu ɓa." Aɓe shãng yãa mi ye, a roo nungrong.