Vaa 5

1 Hãmi shɔngveeyeɓɔɔ ani ɓe wu rĩng ni Hananiya, ni wu soo Safira, maale wu viyee ɓɔɔ, 2 asɔɔ yaa gãasi saka viɓe maale ɓe (ni wu soo zeeni), a ɛse gãasi asɔɔ shĩng a jaarɔɔkeniyi watĩng. 3 Vizeniwuko Bituru tɔɔni, "Hananiya, aruvi mɔ yaa Shelan wu yii mɔ sĩngsĩng mɔ lake Suru Laa mɔ sɔɔ yaa gãasi saka ɓe mɔ maale mɔ tipi viya? 4 Laɓe mɔ sii de maale ɓa, sii ɓa mɔ ɓe ɓaya, ɓɔɔ atũmpu ɓe mɔ maale ye ɓe, sii ɓa a mɔ kaakanaa ɓaya? Aruvi mɔ shĩng a mɔ sĩngsĩng mɔ pele vimi viya? Mɔ de lake ɓa shɔngzeng ɓa, vizeniwuko mɔ lake Laa." 5 A tãani ruuɓemiyi, Hananiya wote a tipi asɔɔ vɔɔ dongoro, vɔɔ zaani vɛ̃ɛni ɛ a shɔngɓe yii tãa vimi walikãng. 6 Jekasayi yii yupa a puu wu, yii sɔɔ too wu a kese wu gaa awaa gbãa wu. 7 Atũmpu la saka tati, wu soo ɛke, de ze viɓe watĩng ɓa. 8 Bituru gãale wu ni, "Shãngshengta kɔ saka ɓe nɔ maale tipi mi ananko. "A tɔɔni, "Ananko, wɔ maaleke." 9 Alaɓiko Bituru gãale wu ni, "Aruvi nɔ ɓaase yãa a yãawe nɔ maase Daayere Suru viya? Mile ta, wu ko dɔɔ shɔngɓe yii waa gbãa mɔ jere kɔ mi a yɔ̃rɔng, ying kese mɔ gaa jɔ. 10 Wete a wu watĩng ɓanijãngɓaseniɓa a vɔɔyi. Alaɓe jekasa ɓemi yii zuseye, yii kpaa wu vɔɔ, yii sɔɔ too wu a kese wu ni gaa awaa gbãa wu awu jere kaa bii. 11 Bɔrɔngbɔ vɔɔ zaani yii shɔng dũngniyi walikãng ɓɔɔ shɔngɓe yii tãa viɓemiyi walikãng. 12 Vitaseniyi ɓɔɔ vibizaaniyi vɛ̃ɛni watĩngke a titi shɔngzengyi ni jaarɔɔkeniyi naa. Yii walikãng yii wɔ̃ng a yãawe a vusu Sulemanu Latengteni. 13 Vizeniwuko shɔng goro ɓɔɔ ɓa a yii titi ɓe kpaa kakagn wu ɓooyi titi ɓa; ni kaati ɓɔɔ, shɔngzengyi yii aa yii bɔrɔ a bii. 14 Shɔng dũngniyi vɛ̃ɛni yii shang a Daayere bii, mɔɔ veeye ɓɔɔ sooye, 15 ɓe shĩng ke yii too shɔngvɔɔyi a shĩng yii a yãa dɔ̃rɔng jaayi asɔɔ yɔɔyi a yuu kongsiyi ɓɔɔ larooniyi, aruɓe Bituru na de daaseni, wu susuru bii daa lɔɔ a yii bii ɓe. 16 Amɔngɓiko tɔti shɔnzeng vɛ̃ɛni yii ɛ a ɓundang ɓee yii maani ni Urushelima, yii ɛse shɔngvɔɔyi ɓɔɔ shɔngɓe ying kpãare a vĩnivĩvĩ suruyi, yii sɔɔ gante walikãng. 17 Vizeniwuko yubɔrɔ firisi yupa, ni shɔngɓe yini wuni walikãng (ɓe yii ko shɔng dũngni ɓee Sadukiyi); yii sɔɔ yiini ni gnkaani 18 asɔɔ shĩng naa a yii jaarɔkeniyi, asɔɔ maayi dɔɔ a gãayãa. 19 Ni ɓemi walikãng a yuu titi zii Daayere jaashoni puu yɔ̃rɔng jaakaa gãayãayi asɔɔ kese yii gaa, asɔɔ shãngni, 20 "Wata, nɔ shii a jaakaalaa nɔ shãngshe shɔngzengyi ruu surubiyi walikãng." 21 Alaɓe yii tãa viɓemiye, yii ɓoo jaakaalaa ni mɔng gandi asɔɔ mantevi. Vizeniwuko yuborɔ firisi ɛke, ɓɔɔ shɔngɓe yini wuni ɓe, a ɓaa shɔng ladongyi yãa a yãawe, ɓɔɔ yubɔrɔ shɔng Israilayi, asɔɔ shongyãa a gãayãa ni shɔng ɛse jaarɔɔkeniyi ta. 22 Vileseni wu ko yubɔrɔ sojayi ɓe yii waa ɓe yii de kpaayi ɓa a gãayãa ɓa, yii sɔɔ zuse a riise yii ni, 23 "Wɔ waa kpaa yɔ̃rɔng gãayãa maani ɓatata ni shɔng gaani mɔng yii shiiye a yɔ̃rɔng jaaka, alaɓe wo puu ye ɓe, wo de kpaa shɔngɓɔɔ ɓa goro a vusu ɓa." 24 Hãmi alaɓe yubɔrɔ jaakaalaa ɓɔɔ yubɔrɔ firisiyi yii tãa ruu ɓemiye, bii zaayi vɛ̃ɛni aru ruuɓi aruviya yii de ze viɓe ruumi daa wɔ̃ng ɓe ɓa. 25 Alaɓiko shɔngɓɔɔ ɛke a gãale yini, "Shɔngɓe nɔ maayi dɔɔ a gãayãa ɓemi yii ko yii shiiye a jaakalaa yii de mante shɔngzengyi vini." 26 Arugoko yubɔrɔ soja ni shɔng gãasii yii waa ɛse yii tɔti, ɓani kaaka bii ɓa, aruviya ying zaa shɔngzengyi, aruɓe shɔng daa lɔɔle yii ɓa ni tara ɓa. 27 Alaɓe yii ɛse yiiye, yii shiire yii a shɔng ladongyi watĩng. Yubɔrɔ firisi sɔɔ yɛ̃le yii ruu, 28 a tɔɔni, "Wo kɔɔse nɔ yãa asɔɔ waase nɔ yãa ni nɔ na mante shɔng tɔɓa a wu vusu rĩng ɓa, nɔ sɔɔ bɔɔ Urushelima ye walikãng ni nɔ manteni ɓɔɔ nɔ kaseni nɔ ɛse wo shɔngveeye ɓemi wu kpaa a wo yuu." 29 Vizeniwuko Bituru ɓɔɔ jaarɔɔkeniyi yii kose yiiyãa a tɔɔni "Wo daa dũng Laa yãa ya kɔ shɔngzengyi ɓe. 30 Wo daayi Laa yuse Yeso paa, ɓe nɔ nung wu vɔɔ asɔɔ ɓaa wu naa a la. 31 Laa sɔɔ aa wu bongni a shĩng wu a wu kaa nashãng wu wɔ̃ng Jaakpanti ɓɔɔ shɔng Kpengseni, wu sɔɔ aa shɔng Israila kɔseni sĩngsĩng, ɓɔɔ yaaseni ruvĩniyi. 32 Wo bibi wo ze viɓemiyiye ni wo yuu, Suru Laa jɔ ananko, ɓe Laa aa shɔngɓe yii dũng wu yãa ɓe." 33 Alaɓe shɔng ladongyi yii tãa viɓemiyiye ɓe, viɓi duuyi a sĩngsĩng yii sɔɔ beeke yii nung jaarɔɔkeniyi vɔɔ. 34 Vizeniwuko shɔng Farisa ɓɔɔ ani wu rĩng ni Gamaliya, shɔngmanteni rudangni ɓee shɔngzeng walikãng yii aa wu bɔrɔ a bii, yupa a titi shɔng ladongyi a tɔɔni shɔng kese shɔngveeye ɓiyi ta a gaa ɓee la pota. 35 Alaɓiko sɔɔ shãngshe yini, "Shɔngveeye Israila, nɔ weeshoo pĩn a viɓe nɔ kase nɔ pele ni shɔng ɓemiyi. 36 Atũmpu diki ɓemiyi, Tudasi yupa kɔtɔ a ɓaa wu yuu ni viɓɔɔ, shɔngzengyi vɛ̃ɛni, yii waa labãati kɔtɔ, yii dũng wu. Shɔng nung wu vɔɔ, shɔngɓe sii yii dũng wu ɓe yii saate walikãng shɔng de ze yii tɔɓa. 37 Atũmpu shɔngveeye ɓemi, Yahuza ɓee Galili yupa a diki gãani shɔng a gɔ̃ɔ shɔngzengyi vɛ̃ɛni a wu tũmpu. Sɔɔ lese jɔ, shɔngɓe yii dũng wu walikãng yii saate ke. 38 Hãmi N gãale nɔ ni, nɔ ke shɔng ɓemiyi dɔ̃rɔng ta nɔ yaayi kɔvɛ̃, viɓe kɔ shooni ɓe ying pele ɓemi na ɓi shɔngzeng ɓee, ng watĩng ɓa. 39 Viɓi na ɓi Laa ɓe, nɔng zenung wu raani yuu ɓa, de liiɓa shɔng wu sɔɔ kpaa ke nɔng nung bang ni Laa ni ɓa." Yii sɔɔ tee wu ruu shãngni. 40 Alaɓiko yii sɔɔ ɓaa jaarɔɔkeniyi yãa a nung yii asɔɔ kɔse yii yãa ni yii na shãngyãa tɔɓa a vusu Yeso rĩng ɓa, yii sɔɔ vaase yii yãa. 41 Yii yupa a shɔng ladongyi tĩng ni puruyato ni shɔng gãayi kɔtɔ a titi shɔngɓe yii waaye yii kpãre viyusẽ aru Yeso Rĩng. 42 Atũmpuwa Dikidi, a vusu jaakalaa kɔ a vusu yee-yee, yii watĩng ni shɔng manteni ɓɔɔ waani polo ruu tɔ̃ɔving ni Yeso wuko Kirisi.