1 Watĩngke alaɓe Apolosi wu a Koronti, Bulusi tuuke ni kaa paa tipi ɓɔɔ asɔɔ ɛ ɓundang ɓee Afisa, asɔɔ kpaa jaadɔɔyi ɓɔɔ amɔni. 2 Bulusi gãale yini, "Nɔ tee Suru Laa kɔtɔ alaɓe nɔ azɔng ya? Yii gãale wuni, "Ɓa, wo de tãa ruuɓɔɔ ɓa a yuu Suru Laa ɓa." 3 Bulusi shãngni, "A vusu vi shɔng pele nɔ baptizima viya? Yii tɔɔni, "A vusu Yɔhana baptizima." 4 Arugoko Bulusi sɔ kooni, "Yɔhana pele baptizima ni baptizima ɓee yaaniruvĩni. A gãale shɔngzengɓiyi ni yii azɔng a shɔngɓe goro daa ɛ a wu tũmpu, ɓe wu ko, a vusu Yeso." 5 Alaɓe shɔngzengɓiyi yii tãa vĩɓemi ye, shɔng pele yii baptizima a vusu Daayere Yeso rĩng. 6 Alaɓiko alaɓe Bulusi tɛ̃rɛ yii naa ye a bii, Suru Laa sɔɔ lɔɔ a yii yuu yii sɔɔ shãng yãa a vusu rɛtɛ asɔɔ shãng yãazeni. 7 Yii walikãng siyi shɔngveeye kop atu ziti. 8 Bulusi sɔɔ ɓoo vusu jaakalaa a shãng yãani ni ɓange ɓee shele tati, a lereyãa asɔɔ gɔ̃ɔyi sĩngsĩng aru Laa roonikpanti. 9 Vizeniwuko alaɓe shɔng Yahudayi ɓɔɔ yii laake sĩngsĩng ye yii de sɔɔ dũngyãaɓa, yii gaa shãngni ruunanka a yuu Dũngni a mɔɔ watĩng. Arugoko Bulusi daayi asɔɔ too jaadɔɔyi ni wuni, a Lereyãa ni yini a lagandi walikãng a jaaka mantenivi ɓee Tiranusi. 10 Viɓemi watĩngke ɓee saa ziti, arugoko shɔngɓe yii wɔ̃ngni a Asiya walikãng yii tãa Daayere ruu, a ɓaaseni shɔng Yahudayi ɓɔɔ Girikiyi. 11 Laa pele viɓe jaa shɔngyi kaaka ni Bulusi naa, 12 arugoko kɔ wu jefara sɔ̃ninungyi ɓɔɔ jefara biiyi ɓe lii wu bii ɓe shɔng na waare ye a shɔng vɔɔyi bii yii ɓɔngni bii ɓɔɔ vɔɔbii daa yii ke ɓɔɔ vĩnivĩvĩ rãmangyi yii kele a yii bii. 13 Vizeniwuko shɔng Yahudayi ɓɔɔ ani ɓe yii kese vĩnivĩvĩ rãmang yii sing kn ni kaaɓi. Yii ɓaa Daayere Yeso rĩng aruɓe yii daa kpaa kaakanaa a yuu vĩnivĩvĩ rãmangyi alaɓe yii na shãng ye, "Ni Yeso rĩng ɓe Bulusi waayãa ni ɓemi, N kɔse mɔ yãa keta." 14 Yubɔrɔ firisiyi, ɓe wu rĩng ni Sikiva, wu jaayi ani naawatati ɓe yii pele zɔng viɓemi. 15 Vĩnivĩvĩ rãmang ɓɔɔ kase yii yãa ni, "N ze Yeso ye, N ze Bulusi ye; vizeniwuko nɔ ko weya?" 16 Vĩnivĩvĩ rãmang ɓee shɔngveeyeɓi bii duu a yini a jãayi kaaka asɔɔ nungyi. Yii sɔɔ yule zozo wati ni riisi a bii asɔɔ yaa yee ɓi. 17 Shɔng tãa vĩɓemi walikãng, a ɓaaseni shɔng Yahudayi ɓɔɔ shɔng Girikiyi, ɓe yii wɔ̃ngni a Afisa. Yii wɔng ni vibizaani vɛ̃ɛni, Daayere Yeso rĩng sɔɔ kpaa dɔɔni. 18 Jɔ ananko, shɔng dũngni vɛ̃ɛni yii ɛ a shangke yii ruvĩnivĩvĩyi ɓe yii pele ɓe walikãng. 19 Shɔngzeng vɛ̃ɛni ɓe yii pele paa yii ɛse yii labiniyi mɔng goro asɔɔ shaare a shɔngzengyi watĩng walikãng. Alaɓe yii gãa saka labiniɓiyi ye, waa saka labɔng laziti atu kop kɔtɔ ɓee siliva. 20 Arugoko Daayere ruu tangteke fefe ni kaa kaakanaa ni. 21 Hãmi atũmpu ɓe viɓemi yii sɔ̃ɔyãa ye ɓe, Bulusi sɔɔ rɔɔke a wu vusu suru wu tuuke ni titi Makidoniya ɓɔɔ Ashiya a wu dɔ̃rɔng waani Urushelima; a shãngni, "Atũmpu ɓe nang waa mɔngwaye, N waa tɔti N zee Roma." 22 Bulusi shong shɔngɓe yii pele wu shoni ziti, Timɔtawusi ɓɔɔ Eratusi a Makidoniya, vizeniwuko wu bibi sɔɔ wɔ̃ng a Ashiya ɓe la wodot. 23 Alawa yuyɔreni ɓɔɔ sii tɔɓa pota a vusu Afisa aru shɔng Dũngniyi ɓa. 24 Shɔng sɛ̃ɛni saasũre ɓɔɔ ɓe wu rĩng ni Demetirisu, ɓe gonte jaaka sasũre ɓee vizɔ̃pi ɓee Aritemisi, ɛse shɔng sɛ̃ɛniviyi nungmɔɔ vɛ̃ɛni. 25 Arugoko muse shɔng sɛ̃ɛniviyi mɔngoro a gãale yini, "Veeyeyi, nɔ zeeye ni a vinungmɔng ko wo kpaa saka vɛ̃ɛni. 26 Nɔ zeeye nɔ sɔɔ tãaye ni, ɓa a Afisa ko shee ɓa, vizeniwuko vĩmi a Asiya amɔngɓeweya walikãng, Bulusi ɓemi bɔɔle shɔng ye sɔɔ riise shɔngzengyi ye vɛ̃ɛni. N gãale yini laa ɓe shɔng gonte ni naa ɓa laa ɓa. 27 Ɓa wo nungmɔɔ ko shee a vusu yuyɔreni kɔ lese ɓa, vizeniwuko ng ɓaaseni ni bɔrɔ jaakalaa ɓee sooyelaa Aritimasi ng wɔ̃ng vii nanka kɔvɛ̃ɛ, wu bongni ng sɔɔ wɔ̃ng kɔvɛ̃, wu ko ɓe shɔng Asiyayi ɓɔɔ koodangayi walikãng yii gbãare wu ɓe." 28 Alaɓe yii tãa viɓemi ye, yii yiini leseni yato asɔɔ langyãa, ashãngni, “Bɔrɔ ɓi Aritemis ɓe Afisa." 29 Ɓundang ɓi walikãng yiini wũnteni, shɔngzengyi ni yatogoro yii yuuke asɔɔ ɓoo vusu jaaka mantenivi. Yii yii Bulusi wu wesang waani zangti, Gayusi ɓɔɔ Arisitakusi, ɓe ɛ a Makidoniya. 30 Bulusi sii kaseke wu ɓoo a titi mɔɔ shɔngzengyi, vizeniwuko wu jaadɔɔyi yii sɔ zãare wu waani. 31 Jɔ ananko, yubɔrɔ ɓɔɔyi ɓee Asiya ɓe yii sii wu wesangyi yii shongshe wu yãa a gɔ̃ɔre wuni wu na ɓoo bɔrɔ mɔngmantenivi ɓa. 32 Shɔngɓɔɔ yii de langyãani aru viɓɔɔ, ɓɔɔ yii de sɔɔ shãng ɓɔɔni, aruviya mɔɔ sii yii a vusu wũnteni. Shɔngzengyi vɛ̃ɛni a yii titi yii de ze viɓe shĩngke yii ɛ a yãawee ɓa. 33 Shɔng mɔɔ yii ɓɔɔ yii gɔ̃ɔ Alexanda shoo, ɓe shɔng Yahuda yii sing dɔ̃ɔ wu a ting. Arugoko Alexanda sɔɔ shãngyãa ni taseni naa, a kaseke wu raawu yuu a mɔɔ bii. 34 Vizeniwuko alaɓe yii tooye ni wu ɓi shɔng Yahada, yii walikãng yii langkeyãa ɓe la ziti ni yiriyãa goro, ashãngni “Bɔrɔ ɓi Aritemisi ɓee shɔng Afisayi." 35 Alaɓe shɔng shoni jekoo paare mɔɔ yii ye, ashãngni, "Nɔ shɔngveeyeyi ɓee Afisa, ɓi shɔngveeye ɓeweya amɔngɓemi ɓe de zee ɓa ni ɓundang ɓee Afisa wu ko shɔng gaani jaakalaa ɓee ɓɔrɔ Aritemisi ɓɔɔ tɔti ni wu nungsuru ko wete a koolapa ɓa weya? 36 Anaɓe viɓemiyi yii taseye ɓani yãa paani ɓa, likɔtɔ nɔ ziiyãa nɔ na sɔɔ pele viɓɔɔ ɓa. 37 Aruviya nɔ ɛse shɔngveeye ɓemiyi amɔng yɔɔri ɓooreni ɓa weni yii ɓi shɔngɓɔniyi kɔ shɔng dãani ɓee sooyelaa ɓa. 38 Arugoko, Damatiru ɓɔɔ gãasi shɔng sɛ̃ɛniviyi ɓe yini wuni yii ruu langseniɓɔɔ na ani a shɔngɓɔɔ yuu, mɔng ɓooni yɔɔri puuni ɓɔɔ yubɔrɔ yɔɔri ɓooni yii amɔni. Yii langse wee ta amɔni. 39 Vizeniwuko nɔ nang bee viɓɔɔ tɔti vɛ̃ɛni, likɔtɔ shɔng gonte ruuɓi a vusu mɔng mɔɔnii. 40 Aruviya wo a vusu yɔreniyu ɓe shɔng kaseke shɔng langse wo a yuu aru yuseni bang lami, ɓɔɔ tɔti wo ruuɓɔɔ ɓa ɓe wo da taseke wo raawo yuu a vusu yuyɔreni ɓemi ɓa." Alaɓe shãng viɓemi ye, sɔɔ vaase mɔɔ yãake.