1 Bulusi e Dariba ɓɔɔ Lisitira, zepĩn, jaadɔɔ ɓɔɔ amɔni ɓe wu rĩng ni Timotawu, sooye Yahuda jaa ɓe azɔng kɔtɔ, vizeni wuko yeɓi ɓi shɔng Giriki. 2 Zungɓi ɓee Lisitira ɓɔɔ Ikoniya yii shãng wu ruubi kɔtɔ. 3 Bulusi kase wu waani wuni, too wu a yere wu shaa aru shɔng Yahuda ɓe yii a mɔni, aruviya yii zeye yeɓi ɓi shɔng Giriki. 4 Alaɓe yii de waani a ɓundangyi ɓi, yii tuke rudani ɓe shɔng kase yii dũng ɓe a jaarɔɔkeniyi ɓɔɔ shɔng bɔrɔyi ɓe yii a Urushalima ɓe. 5 Alaɓe shɔng dũngniyi yii de bɔngni kaaka gn shĩni asɔɔ shang a làgandi mi. 6 Bulusi ɓɔɔ wu shɔng dɔɔkni yii tuke kaa Firigiya ɓɔɔ Galanti, aruviya Suru Laa zãareyi yii waa yãa a tipi Asiya. 7 Alaɓe yii e ye maani ni Misiya ɓe, yii bee yii waa Batiniya, vileseni wuko Suru Yeso zãareyi a kati. 8 Yii tuke Misiya, a lɔɔni dii ɓundang Torowasa. 9 Zenitĩng ese Bulus ni ziiː weni shɔng Makidoniya ɓɔɔ shii a mɔni, a gɔ̃ɔrewu a shãngni, “Eta a vusu Makidoniya mɔ yise wo naa.” 10 Laɓe Bulusi ze vii suuru ye ɓe, a mɔn tɔni won waa Makidoniya kɔtɔ, an tɔni Laa ɓawo yãaye ni wo waa waayãa ruutɔ̃ving a yii bii. 11 A mɔngɓiko tuuni Torowasa, wo kpaa vii dɔrɔng gbololo ɓee waani Samutaraki, ni gandi ɓɔɔ wo e Niyapolisi. 12 A mɔngɓi wo sɔɔ waa Filipi, ɓe wuko ɓundang Makidoniya, tɔ̃ving ɓundang ɓe a koo ɓee Roma, wo sɔɔ wɔ̃ng a ɓundang ɓini ɓee diki ɓololo. 13 A Diki Wɔ̃keni wo ke dɔ̃rɔ̃ng kaa yoo, a mɔngɓe wo tɔɔ lɔɔ daa wɔ̃ng mɔng gɔ̃ɔreni. Wo wɔ̃ng a tipi a shanyãa ni sooye ɓe wo e a yãawe ɓe. 14 Sooye ɓɔɔ rĩng ni Lidiya, maale rãani fara a ɓundang ɓee Tayatira, ɓe dũng Laa, tãawo. Daayere Purewu sĩngsĩng ni wu tãa viɓe Bulusi shãngɓe. 15 Alaɓe wuni wu yeni shɔng pele yii batizima ye, gɔ̃ɔrewo, a shãngni, “Nɔ na ɓooreng yoori ye ni ng wɔ̃ng tɔ̃ving a Daayere, e ta nɔ wɔ̃ng ang yee” a gɔ̃ɔrewo. 16 A e alaɓini, wo de waa mɔng gɔ̃ɔreni Laa ni, a mɔngni wo kɔse ni jaa sooye foo wu zãasi zeeni ani. Ese wu yubɔrɔ yãa jĩni vɛ̃ɛni. 17 Sooye ɓemi dũngle Bulusi ɓɔɔ ni woni a atũmpu a lanke yãa, a shãngni, “Shɔng ɓemi yii ɓi jaashongni ɓee Laa Yuuranko. Ying gãlenɔ dɔ̃rɔ̃ng kpengseni.” 18 Pele viɓemi diki vɛ̃ɛni. Bulusi lese yato ni wuni a raa nung a gãale suru ɓi ni, “N gãalemɔye a Yeso Kirisi rĩng keta a sooye mi bii.” Sɔɔ ke a laaɓini. 19 Alaɓe wu yubɔrɔ ze ye yii dɔ̃rɔ̃ng kpani nɔɔye, yii yi Bulusi ɓɔɔ Silasi a gɔ̃ɔkeyi a wareyi a vusu nungmɔɔ a shɔng kaaka naa yii tĩng. 20 Alaɓe yii ese yii ye a shɔng ɓooreni yori tĩng ɓe, yii shãngni, “Shɔng ɓemi ying ese yɔɔreni yuu ye awo ɓundang mi. Yiɓi shɔng Yahuda yii. 21 Ying gãale shɔng viɓe ɓa a rudani ni ɓa ɓe shɔng Roma daa teke kɔ a manteɓa.” 22 Amɔngɓini mɔɔ yii yupa a yãa wee a Bulusi ɓɔɔ Silasi yuu; Shɔng ɓooreni yoori tãaleyi fara a bii a gãaleyi ni yii nungyi ta ni kpãtãngyi. 23 Alaɓe shɔng nungyi ye bototo, asɔɔ maayi dɔɔ a gãyã a gãale shɔng gaaniyi ni yii gaayi tɔ̃ving. 24 Atũmpu ɓe tãa kɔseni yãa ɓiye, yiide lokeyi ni a vusu gãyã a maayi dɔɔ a lá. 25 Ni yuu titi zii Bulusi ɓɔɔ Silasi yii de gɔ̃ɔre Laa ni ɓɔɔ tãangseni Laa soo, gãasi shɔng ɓe shɔng maayi dɔɔ a gãyãmi yii tee shoo a yini. 26 ɓanijang ɓaseni bɔrɔ ziteni tipi peleke, aruɓe dĩngli jaka gãyã ziteke; ɓaninjang ɓaseni ɓa yɔ̃rɔ̃ng jaka pureke, dĩngre saka ɓee shɔng ɓeweya ɓe shɔng maayi kaleke. 27 Shɔng gani gãyã yupa a nungrooni a ze yɔ̃rɔ̃ng jaka gãyãyi puni; zɔ̃wu yewa a bee wu nungwu yuu vɔɔ, aruviya ɓaani shɔngɓe shɔng maayi dɔɔ a gãyãmi yii tãaye. 28 Amɔngni Bulusi lang yiri yãa ni kaaka, a shãngni, “Mɔna lese mɔ yuu ɓa, aruviya wo ko wo dong walikãng a mɔng ɓemi.” 29 Shɔng gani jaka gãyã ɓaa yãa ni shɔng ese wu ɓenkeni a yu tɛ̃ti a ɓo vusu bii de maani rik-rik aru vɔɔ zani, a wete a Bulusi ɓɔɔ Silasi tĩng, 30 a keseyi ni gaa a shãngni, “Shɔng bɔrɔyi, N daa pele nuko vii N kpaa kpengseni viya?” 31 Yii shãng ni, “Azɔ̃ng ta a Daayere Yeso, mɔng kpaa kpengseni kɔtɔ, mɔ ni mɔ yeeni.” 32 Yii gãale wu ruu Daayere, ni shɔng gãasi walikãng ɓe a wu yee. 33 Amɔni shɔng gani gãyã tooyi a zii ɓini, a sɔkeyi riisi, wu bibi ni shɔngɓe yii a wu yee shɔng pele yii Batizima amɔngni dɔngoro. 34 Alaɓe ese Bulusi ɓɔɔ Silasi ye a wu yee a ese yii vishang; a pele puru yato ni yini vɛ̃ɛni ni shɔngɓe yii a wu yee ni, ɓe yii azɔ̃ng a Laa bii. 35 Alaɓe gandi rɔye ɓe, shɔng yoori ɓooni shongyãa a shɔng gani jakagãyã, a shãng ni, “Ya shɔng ɓemi yii ta yii wake”. 36 Shɔng gani jakagãyã rise Bulusi, a shãngni, “Shɔng yoori ɓooreni shongsheng yãaye ni N yanɔ ta nɔ wake. Nɔ e ta hãmi, nɔ waa ɓatata.” 37 Bulusi gãaleyi ni, “Yii nungwo ye a shɔng watĩng ruyɛ̃ɛni ɓa, kɔ aruɓe wo ɓi shɔng tipi Roma kɔ-a ɓaa wo dɔɔ a gãyã. Yii kase yii hãmi yii kesewo ni dɔɔ shɔngɓɔɔ ya? Ɓaǃ Yii eta ni yii yuu yii kese wo ke” 38 Shɔng gani jakagãyã rise shɔng yoori ɓooni ruuɓemi, alaɓe yii tãaye ni Bulusi ɓɔɔ Silasi yii jɔ shɔng Roma ko, bii zayi a kati. 39 Shɔng yoori ɓooreniɓemi eke a gɔ̃ɔreyi a kese yii, a gãaleyi ni yii wata yii yaa ɓundang ɓi. 40 Amɔngɓini Bulusi ɓɔɔ Silasi yii ke a jakagãyã a e Lidiya yee. Alaɓe Bulusi ɓɔɔ Silasi yii ze zungɓiyi ye, yii maaseyi sĩngsĩng a sɔɔ yaa ɓundang ɓi.