Luka Bukolo 6

1 Ko wassa ɛnɛ Sabhaz Yeso ʉzunu gɔra tɔ, ko kobhogha ghɨndɛ ashata gɔra ko ubute aiina ghee ko adhagiza. 2 Ko Bharisayo ɨŋgɛ ighɨndo, “Ugga amɨsu ghɨna akʉle wassa ɛnɛ Sabhaz gho ?” 3 Ko Yeso abhodhe nɔgɔ, “Ugga ŋa ozoyegho ghɨna Daudhi amɨ wassi nɔnɔ ɔlɔ tamayasɛza nɨndɛ makio gho ? 4 Ko nɔnɔ ʉtʉnʉg kessa Tamuo, ko udhumma solola kudulene ko adhag gaa ɛnɛ akʉle wa keni ka kadhag gɔldanɛ kɔdhɔ. Ko nɔnɔ anye ɨŋgɛ tamayoga ghɨndɛ.” 5 Ŋa Yeso iye nɔgɔ, “Dhola Eezo a Alana Sabhazɔ.” 6 Ko Sabhaza ʉmmati nɔnɔ ʉg kessa Yehudhanu alaɛ Tamu gho ko ɛdhɛmɛɔ, ko eeza aɨɨza nɨndɛ aza ajudhɛ aɛ ŋanyana. 7 Ko Bharisayo ko dhemioga ko nɔŋa akʉle ɛshɛlyɛ nɔŋa ɛnɛ dhere ko kagazi Yeso, ko nɔgɔ ashinyɛ nɔnɔ ojhonu ko kijhɛzɔ aji nɔnɔ kɨdhɨ ʉrghʉɛ Sabhaza gho. 8 Ko nɔ Yeso agha nʉŋgo ghɨnyi ɛzɛjhɛ gho ko iye eeza aɨɨ ajudhɛ ɨŋa jina ko tili woyina eezu gho bhaɛ.” Ko nɔnɔ ɨŋa jina ko izilɛa. 9 Ŋa Yeso iye nɔgɔ, “Anda kaghɨnyʉŋ ugga, ghɔnɛa ŋaɛnɛ akʉle Sabhaza: Ko kimɛ jʉʉrʉ dha ko kimɛghɔ miniŋa, ko kʉrghʉɛ rʉghi dha ko koyomigho?” 10 Ko nɔnɔ ijin nɔgɔ bhaɛ, ko iye ee, ŋuga aɨɨza nunde bhay .” Ko nɔnɔ imɨ hulla nyana lɛ, ko aɨɨ aɔ hʉŋ. 11 Ko nɔgɔ ɔzɔŋɔldɛ ko ale nɨgɛ kɛŋa gaa ka kimɨse Yeso. 12 Ko gonyasɛ ɨŋgɛti Yeso ʉg bhaya kutula da ko ala Tamu, ala Tamu bhali bhali. 13 Ko wassi bhɔrɔj akʉna gho, nɔnɔ uzu kobhoga ghɨndɛ ko ɛbhɛra ŋieta enine ɔmɔzɔ ko ramma gho, ghɔnɔghɛa aʉ nɨnɛ Eko. 14 Saimon (ghɔnɛa aʉ Betros) ghɔzɔnɛa nɨndɛ Andrea, Jɨmes, Yohannes, Bhilib, Bartolomio, 15 Matiyo, Tomas, Jɨmes dhola Albhaos, Saimon ghɔnɛa kane Zaɛlot, 16 Yudhas dhola Jɨmes, ko Yudhas Iskaro ghɔnɛa azaline Yeso. 17 Ko nɔnɔ ubhunda ko nɔgɔ lo ko izili ŋieta aɛ rash gho. Ko kimsena ko kobhaga ghɨndɛ ate ŋanyana ko eeza Yudhɨa, ko iya Yerusalemi, ko katamɛna Kaus iya Taire ko Sidon, 18 Ghɔnɔghɛa aʉna ko kisɨgɛ nɔnɔ ko kʉrghʉɛ mutanyoga ghee gho. ghɨnyi gerre ɛnɛ kʉlɔsha miniŋu gho, wa kʉrghʉɛza, 19 Ko eeza bhaɛ alakami nɔnɔ gaaji dhɔrɔgi akʉna ŋieta nɨndɛ ko kʉrghʉ nɔgɔ bhaɛ. 20 Ko nɔnɔ ajin kobhoga ghɨndɛ ko anni, “Muyugene a iya ko eeshi osholaye gho, ko tugaines Tamuo a iya noo. 21 Muyugene a iya ko eeshi aʉk magi ŋoshogo gho, ko kɨdhɨ ugga ashanuo. Muyugene a iya ko eeshi uhukɛ tilalɔ ŋoshogo gho, ko kɨdhɨ ugga ararnuo. 22 Muyugene a iya ko eeshi agɛjhɛ eeza gho, ko wassi abirniŋɛ ko adhomiŋɛ gho, ko abirnɛ saara ghunde aji a miniŋa gho, gaaji ko Dhola Eezo. 23 Wassa nyana lemune ɔrrɔ ko bɔrɔs lemunenda, gaaji anyinesa nunde abbo aɛ tamua. Nyana a gaŋguji baba ghee amɛ eeza ɔtɔtɔgiyɛ nɔŋa Tamuo gho. 24 Ula a iya ko eeshi ɛnɛ bhɔzɔrɛn gho, ugga wa ojoyaɔ shallizenda noo ko iyeʉrda. 25 Ula a iya ko eeshi ashanɛ ŋoshogo gho, ko kɨdhɨ ugga aʉkʉŋ magi. Ula a iya ko eeshi ararnɛ ŋoshogo gho, ko kɨdhɨ ugga alunu ko uhuku tilalɔ. 26 Ula a iya ko eeshi wassi eeza bhaɛ aliye jʉʉrʉ ŋieta nunde gho, ko nyana a gaŋguji baba ghee amɨsɛ eeza ɔtɔtɔgiyɛ nɔŋa Tamuo ɛnɛ holonyo gho. 27 Anda kosinʉŋ ugga ghɔnɛ asɨna anda gho: Lemun mirɔga ghunde, mɨ eeza agejhiŋɛ unda gaa shallɛ, 28 Muyuk ghɔnɔghɛi azɔrjɨŋɛ unda gho, ko lae Tamu ghɔnɔghɛa omorɨŋɛ unda. 29 Aji ʉtʉmma azaŋi boloŋi odhe gho, tugue nɔnɔ bolonda ʉmma rɨgɨnɛ. Aji ʉtʉmma akɔɛ kotija nunde gho, ŋa ɛdhɛ nɔnɔ ŋietaji akɔɛ kotija nunde. 30 Anye eeza alaiŋɛ bhaɛ, ko aji ʉtʉmma akɔɛ gaa nunde gho, ŋaabhɔdhanɛ rɨgɨnɛ. 31 Mɨɨ ɨtɨŋgɛ gaa kɨdhɨ adhito ko iya ameniŋɛ nɨgɛ unda. 32 Ko aji unda elemuni ghɔnɔghɛa elemunyiŋɛ unda gho, ayewi inno nunde gho ? Shɔ edeyo, elemunye ghɔnɔghɛa elemunye nɔgɔ. 33 Ko aji unda ami ghɨna shallɛ ŋieta ko ghɔnɔghɛa amɨnɨŋɛ unda ghɨna shallɛ gho, ayewi inno nunde gho ? Shɔ edeyo amɨsɛ. 34 Ko aji anye eeza ghɨna ko adhimi ko kekesiyiŋɛ gho, a yewi inno nunde gho ? Shɔ edeyo amɨsɛ, ko anye edeyo ghɔnɔghɛ ko adhime ko kekesiye dhogoni. 35 Ko lemun mirɔga ghunde ko mɨ ghɨna shallɛ nɔgɔ, ko anye nɔgɔ ko ŋa ekesiyiŋɛ ghɨniŋgɛ. Ko kɨdhɨ anyinesa nunde abbɔrrɔ, ko unda kɨdhɨ enni dhola ko Tamua abbo. Gaaji nɔnɔ elemun eeza ɔlɔmɛ ridhiŋ ko eeza shallɛ ŋaɛnɛ. 36 Lɔ ɛlaine hulla mujunu ɔlɔmɛ lemunene ko elaine gho. 37 Ŋa abagegi, ko kounda kɨdhɨ ŋa kabaginiŋɛ. Ŋa abiri, ko kounda kɨdhɨ ŋa kabirniŋɛ. Dhozegho, ko kounda kɨdhɨ kodhotegiŋɛ. 38 Anye gho, ko kounda kɨdhɨ kanyjiŋgɛ. Gaŋgua shallɛ gho, laja lo ko shuku ko kereji, ko kudhuto rumma nunde. Ko gaŋgui nyana amɛnɛ gho, kɨdhɨ a iyaa kamisɨŋɛ unda. 39 Ko nɔnɔ osee nɔgɔ kalyi nyini rɨgɨnɛ: “Ɛndɛ eeza kɛɛrɛ adhizɛ ɛndɛ idhigan eeza kɛɛrɛ adhizɛ ? Kɨdhɨ nɔgɔ kaarɨ ŋa inonone bolku ? 40 Erruja ɔrgatenu ŋa ijara dhemiota nɨndɛ, ko nɔ ghɔnɛa kɛdhɛmɛ jʉʉrʉ kɨdhɨ adhito ko dhemiota nɨndɛ. 41 “Aɛnɛ unda adhimi ko ara gaa aɛ kersha ghozononu gho ko unda ŋa adhime ko ara ghɔnɛa aɛ kersha nunde gho ? 42 Nɛ ɛndɛ unda anne ghozonu, ‘Ghɔzɔna, nɔ karaɛ gima kersha nunde gho, wassi unda ɛlɛa nunde ŋa ajɔa nyana aɛ kersha nunde gho ? Unda eeshi ŋa ayewe Tamu nyini, woyi nɔ aree bhay nyana aɛ kersha nunde gho, ko ŋa jɔa jʉʉrʉ ghɔnɛa aɛ kersha ghozononu gho. 43 Kɛza shallɛ ŋa amɛa kɛɛrɛa gerre, ko kɛza gerre ŋa amɛa kɛɛrɛa shallɛ . 44 Kɛza odhe amɛa kɛɛrɛa ghɨndɛ shi, ko eeza ŋa kenni kudhunda kɛɛrɛa bhogondo shiroja ɛnɛ bhɨla gho dha kɛɛrɛa dhegerejo. 45 Eeza shallɛ akʉnanɛ ghɨna bhay ko iyaŋi jʉʉrʉ sɨnɨsa nɨndɛ gho, ko eeza ɛnɛ miniŋi akʉnanɛ ghɨna ɛnɛ miniŋa ko iyaŋi sɨnɨsa nɨndɛ gho. Ko uzugezia ghee aliye ghɨna ate sɨnezine ghee gho. 46 Aɛnɛ ugga aʉyaŋu anda, ‘Alan, Alan, ’Ko ŋa amɨso gaa kosɨnʉŋ nana gho ? 47 Anda kɨdhɨ kosɨnʉŋ ugga iyaa aʉnanu ŋieta nande ko isɨgɛ nɔŋa ghande ko odholi didi. 48 Nɔnɔ adhito ko eeza abhɔk lo kiye bhurke ko kɛghɛnyɛzɛ kessa nɨndɛ bhɛyɔ, ko wassi taan akʉna gho, ŋa ayɔm kess ko kɨdhɨ ŋa ushukuo gaaji dhalɨ keghenyezi jʉʉrʉ. 49 Ko ghɔnɛa asɨgɛ nɔŋa ghande ko ŋa adhɔllɔ nɔgɔ didi gho, adhito ko eeza ɛghɛnyɛs kess ko ŋa ighɨrɔ bhɛyɔ. Ko wassi taan akʉna gho kessi nyana aju lo ko ayome dhogoni.