Luka Bukolo 10

1 Ko aji iyeʉrda gho, Alan abhɛra eeshi ɛnɛ eeza iyo ko ɔmɔzɔ ko ramma iton nɔgɔ ramma ramma woyina nɨndɛ gho katamɛnɛ bhaɛ ko olyoge kakugɛ nɨnɛ gho. 2 Ko nɔnɔ osee nɔgɔ, “Shijigɛnɛ abbo, ko nɔ eeza amɛɛ akite. Ighɨne Alana shijigɛndɔ, ko kitona eeza amɛɛ guya nɨndɛ gho. 3 Ɔzɔ ! Anda kitonyʉŋ ugga hulla azzanu yoyanɛ kɛrghɛna. 4 Ŋa ayu birisha, mugaɛ dha shaa; Ko ŋa izayo ko ʉtʉmma gaŋgua. 5 Ko wassi atʉnʉku kess gho, woyi iyɛzɔ, ghanɔna ko kessi nyini.’ 6 Aji eeza ghanɔnɔ aɛ ŋanyana gho, kɨdhɨ ghanɔna noo aɛ ŋieta nɨndɛ; aji ŋaɛnɛ gho, kɨdhɨ abhodhonʉŋ ugga. 7 Ato kessa nyana ko adhatɔ ko ugudhɛ ghɨnyi anyʉŋ nɨgɛ ugga gho, eeza amɛɛ kɨdhɨ kekesi birishanɛ ghɨndɛ gho. Ŋa adhotu kessa nyana ko ayu ɛzɛ ʉmmati. 8 Ko wassi ugga atʉnkanu katama tɔ ko elemunanʉŋ gho, adhagi ga kanyʉŋ ugga woyi. 9 Ʉrghʉɛ eeza amɔrnɛ ghɔnɔghɛa ate ŋanyana ko oseye nɔgɔ, ‘Tugainesa Tamuo aɛ ojhonu ŋieta noo.’ 10 Ko wassi atʉnʉku katama tɔ ko ŋa elemunanʉŋɔ gho, ɔzɔ gaŋgene ko iyɛzɔ, 11 ‘Shɔ terija ko katama noo alakam sɔa ghaa ko kuhugana kedhisa noo gho. woyi ŋanɨ ŋa aghaigho nɔŋi jegi gho: Tugainesa Tamuo aɛ ojhonu.’ 12 Anda kosɨnʉŋ ugga, gunyasɛ jaga kabaginyɛzɛ nɔŋa gho eeza ko katamaɛ nyana kɨdhɨ a gerre ɔrrɔ kijara eeza Sodomi. 13 ‘‘Ula a ghunde, Korazin ! Ula a ghunde, Bethsaɛdha ! Aji kakazisi nyana bhalɨ kami ŋieta nunde imɛ Tyre ko Sidona gho, nɔgɔ kɨdhɨ adhɔtɛ ghɨna bhalɨ gerre rɛnɛ, ko atizo rumma abhure gho ko durugushanɛ. 14 Ko kɨdhɨ a shallɛ ɔrrɔ ŋieta Tyre ko Sodomi bakɨa kijaraʉŋ ugga. 15 Ugga, Kabharnam, kɨdhɨ ugga kadhoŋʉŋ tamua daa ? Ah ah, kɨdhɨ ugga kakolinʉŋ lo ŋieta rezu ! 16 Ko nɔnɔ ghɔnɛ asɨnʉŋ ugga gho, asɨna anda; ko nɔnɔ ghɔnɛ abirnʉŋ ugga gho, abirna anda; ko nɔnɔ ghɔnɛ abirna anda gho, abirɛ iyaa itonana anda.” 17 Ko iyaa ɛnɛ eeza iyo ko ɔmɔzɔ ko ramma obhojha lemunenda ko iyɛzɔ, “Alan, shɔ miniŋa ozoŋoldɛzɛ agga saarɛ ghunde gho.” 18 Ko nɔnɔ abhodhe, “Anda kijhe shitan inna hulla ko dhuaja inna tamua daa. 19 Anda kanyʉŋ ugga gulsasɛ ko oroji kukaji ko kitɔsha ko adhalda dhɔrɔgɨsa mɨrogu bhaɛ; Gii kɨdhɨ adhakʉŋ ugga anjoni. 20 Shɔ aji ŋa elemunenuo ŋanyana kʉlɔji aŋolinyʉŋ ugga gho, ko nɔ elemunde gaaji saara ghoo akane tamua daa. ” 21 Ko wassa nyana Yeso, lemunene ibhitɛ kʉlɔja hɔrɛ Tamuo gho, ko iye, “Anda kadhoŋi unda, Baba, Alana tamuo daune ko lozu, gaaji unda ulugunyi ghɨnyi jegi ŋieta ko eeza aghʉrghʉrnɛ ko ŋieta ko eeza shallɛ, ko iyasa nɔgɔ ŋieta ko erroa kite-kite. Eee, Baba, nɔŋi jegi a shallɛ ɔrrɔ. 22 “Ghɨna bhaɛ wa kanyjaŋɛ anda Baba nandeji. Ko eeshi kenni kagha errushi nyini anjoni a Baba nande kɔdhɔ, ko erru kɔdhɔ agha a ŋɛnɛ ɛnɛ Baba gho. Ko eeshi jaga aghayɛ Baba gho a eeshi erro kau ko kosoya gho” 23 Ŋa nɔnɔ uko kobhogha ghɨndɛ ko anne daarɨ, “Muyugene a ko kerei ijhese gii ijhe nuna gho. 24 Anda kosɨnʉŋ ugga eeza ɔtɔtɔgiyɛ nɔŋa Tamuo mele ko alaɛ adhime ko kijhɛzɔ gii ijhesu uggau gho ko nɔ ŋa kijhɛzɔ, ko kɨsɨgɛ gii asɨnu uggau gho ko nɔ ŋa kɨsɨgɛghɔ.” 25 Ko eeza abbo aghʉrghʉrɛ aɛ gaŋgua ko nɔŋa akʉle gho ɨŋa jina ko kilabh Yeso. “Ko nɔnɔ aghɨn, Dhemɨogi, “Agino anda ma kami ko kajɔanɛ rʉghɨsa aɛ dhul gho ? 26 “Agino akane nɔŋɛ akʉle gho ?” Ko nɔnɔ abhodhe. “Ugga ozoyiyu nɛ ?” 27 Ko nɔnɔ abhodhe, “Lemun Alan Tamua nunde sɨnɨsa nunde gho bhaɛ ko hɔŋɨsa nunde gho ko dhɔrɔgɨsa nunde gho bhaɛ ko ɔwa nunde gho,’ Ko, ‘Lemun eeza abhaku kaarɨ hulla ko iyaa elemune ɛlɛa nunde. ”’ 28 Ko Yeso abhodhe, “unda ɔbhɔdhaɛ jʉʉrʉ lɛ.“Mii nɔŋi jegi ko unda kɨdhɨ bhaghɔ.” 29 Ko nɔ nɔnɔ adhi ko kagha ɛlɛa nɨndɛ jʉʉrʉ, ko nɔnɔ ighɨn Yeso, “ aŋɛnɛ ɛnɛ kabhaka kaarɨ gho?” 30 Ko Yeso abhodhe ko anne, “Ɔlɔ eeshi bhalɨ ako kolo Yerusalema ko Yerikoa, ko nɔnɔ alakami ugurnyaga. Ko ughurute nɔnɔ rummize ghɨndɛ gho , abhishe nɔnɔ ko ayɛ rɛna, ko adhɔtɛ nɔnɔ rʉgia. rʉgia. 31 Ko gɔldhan ug kolo uzunu gaŋgua wa yani, ko ajɔa ee ko nɔnɔ uzunu bhaya. 32 Rɨgɨnɛ, Lebhiti, wassi nɔnɔ akʉna ko ishaga ee gho nɔnɔ uzunu bhaya. 33 Ko wassi Samaria ako gho, uzunu ŋieta aye ɛzɛ; Ko nɔnɔ ɔjɔa nɔnɔ ko azamazo nɨnɛ ko ugɛ nɔnɔ. 34 Ko nɔnɔ ʉgɛ nɔnɔ ko uzuny taunya ghɨndɛ, ajidhe mal ko wiyn. ŋa nɔnɔ itige ee sigira nɨndɛ, ko ʉgɛ nɔnɔ ŋieta aye gho ko ɔlɔ nɔnɔ jʉʉrʉ. 35 Ko wassa ʉmmati nɔnɔ adhumma tanunishaɛ ɛnɛ ramma ko anye eeza abheke. ‘Ko nɔnɔ anne,’ Ebhegi nɔnɔ, ‘Ko wassi anda kabhɔdha gho, kɨdhɨ anda kekesiyʉŋ ugga ghɔnɔghɛi mele olomu uggau gho.’ 36 “Ɛzɛ jegi ɛnɛ iyo gho a ghɔnɛi inno ezejhu uggau abhakota ko eeza abhishe ugurnyaga gho ?” 37 Ko eeza aghʉrghʉrɛ nɔŋɛ akʉle gho abhodhe, “A ghɔnɛji ɔlɔ ɛlaine ŋieta nɨndɛ gho.” Ko Yeso osee nɔnɔ, ‘Bhi ko mi hulla ko eeza aghʉrghʉrnɛ.” 38 Ko wassi Yeso ko kobhogha ghɨndɛ ate woja nee gho, nɔnɔ akʉna ɔl ŋieta Marta ko nɔnɔ owe nɔnɔ warran. 39 Nɔnɔ ɔlɔ ŋɔnɛa kanne Mariam, ghɔnɛa aɛ sɔnɛ Alanɔ gho ko asɨgɛ gii ɔsɔa nɨnɛ gho. 40 Ko nɔ Marta ɨsɨrar ghɨnyi kamɨa ko kimɛ gho bhaɛ. Ko nɔnɔ akʉna ŋieta nɨndɛ ko aghɨn, “Alan, unda olomu ŋɔna jʉʉrʉ ko ɔdhɔza anda ko kimi mina nana kɔdhɔ ?” Osee nɔnɔ ko kɛla anda 41 “Ko Alan abhodhe, “Marta, Marta unda alɛ ko adewi ghɨnyi mele, 42 Ko nɔ gaa odheshi kadhimi Mariam ɛbhɛra gii shallɛ, ko kɨdhɨ ŋa kayɛ rɛna ŋieta nɨndɛ.”