1 Pekirri kena Isaac njite corrinatsa lritaita lricapaca matsia, lriwana lrikjaolrewa lrirri pjerriti, Esaú, lriaco lrirso: ''Nirri.'' njite jliepani: ''Alri njoaji.'' 2 Isaac iaco lrirso: ''Pipacapa coanca pekirri kena njoa. Coancadanaco ketsaotsa mayami njoa. 3 Panaya pjipa njaji piwinitashopa, picaapawirre njite piyawitjiapo, piawa awacada lricojle piinó-carro noijao maaficalri. 4 Pinaitjaotsa noijao joiwidalri, jliaji nopeyonda noijaca, njiteotsa pidee norsoni noijá-carro njite noija cayamiotsa nocadaotsa pinaco matsiadalri mayamica ipjeya njoa.'' 5 Mitsa Rebeca jímitsa coanca Isaac icaite lrirri Esaú irso. Esaú yaawa awacada lricojlre lriinó-carro maaficalri lridé-carro panti ricojle. 6 Njite Rebeca iaco rirri Jacob irso: ''Picapakje. Njomi coanca pjinirri iaco pipjerri Esaú irso. cayo lricaitecani: 7 Pideotsa norso maaficalri iipe njite pinaitjaotsa noijao cayoji nopeyo capisho nojá-carroatsa njitenaotsa notaita nocaiteca matsia pinaco Dio ipeyajle lripjeyatoa mayamica njoa.'' 8 Panaya nirri, pjimi norso njiteotsa pinaitja cayoji nocaite capisho pjia. 9 Piá pioma pidee norso corrarra lrikjoite yaamana cabra yenipe; nonaitjá-carroatsa pjinirri injao cayoji lripeyo capisho lrinjaca. 10 Njite pideotsa pjinirri irso lrinjá-carro, lricadaa carroatsa pinaco matsiadalri mayamica ipjeyani.'' 11 Jacob iaco rorso: ''Jliaji nopjerri Esaú, atsia keyoni njite njoa corrin. 12 Coajiotsa papai inota cadaa njoa, niniotsa lriwada yacadacatsa icashatani. Niniotsa, lriawerricontja norso matsiadalri, maatsidalri nakjaotsa lricadaa nonaco.'' 13 Njite jlidoa iaco lrirso: ''Nirri, nonacoatsa jliwao coandalriada maatsidalri pikjaoté-dalri. Icaamitsa nooma pjiepaca jliaji nocaiterri pirso, piena pioma norsona.'' 14 Jacob yaa yoma njaji jlidoa itatjalri lriinai, njite ronaitja injaodati joiwí-dalri cayoji jlinirri ipeyo capisho. 15 Rebeca jipa njaji rirri ipjerriti Esaú itsayan matsiaperripja, roopana lricope lricadaa, rsoetaá-carro rirri iwerriti Jacob nacó. 16 Rorroeta njaji cabra yeenipe iyami lrinaapa naco njite lrinorsiapji nacó. 17 Njite roá lrirso jliaji injaodati joiwí-dalri ronaitjanda rirri Jacob irso. 18 Jacob iawa jlinirri iderse njite lritatjani: ''¿Pai? Njite jliepani: Alritsa njoaji; ¿Kjaiterrio pjia nirri?'' 19 Njite Jacob sheepani: ''Esaú njoa, pirri ipjerriti; nonaitjenina cayoji picaite capisho norso. Panaya pjinicoena piofawa pinjá-carro nonwinitanda pirso, picadaa carroena nonacó matsiadalri.'' 20 Isaac iaco lrirri irso: ''¿Coajio pinaitjaca kjeya carrocatsa pioketaca piwinio, nirri?'' Njite lriaco jliepacani: ''Ima jliatsa jliaji wa-Minalri Dio icadaa norsoni.'' 21 Isaac iaco Jacob irso: ''Pitsoomita njoa nonotá-carro pinaapa, noajícarro ajádalri Esaú-ca pjia.'' 22 Jacob itsoomita jlinirri Isaac, njite jlinirri inota lridada, njite lriaco: ''Jacob iaco shoca jliaji pjemirri, mitsa njaji lrinaapa, Esaú inaapacani.'' 23 Mitsa corrin Isaac ianjíi Jacob catsani ima keeyoca nja lrinaapa cayotsaji Esaú inaapa sho, niini Isaac icadaa matsiadalri lrinacó. 24 Njite lriaco lrirso: ''¿Ajádalri nirri Esaú-ca pjia?'' Njite jliepacani: ''Aja, Esaú njoa.'' 25 Isaac iaco lrirso: ''Pidee noijao piwini, notaitá-carroatsa nocadaaca pinaco matsiadalri.'' Jacob idee jlinirri inajo njite lriinjacani, Jacob idee lrirrao jaico tjeda yaana njite lrirracani. 26 Njite jlinirri Isaac iaco lrirso: ''Pitsomita njoa nirri njite pitsotso njoa.'' 27 Jacob itsomitani njite lritsotsoni, njite lriemjia lritsayani iitan ikena lricadaaca lrinaco matsiadalri. Isaac iaco cayoji: ''Piají coanca awacada iitan shoca lriitan jliaji nirri, jliaji awacada Dio icadanda inaco matsiadalri. 28 Dio icadaotsa iyao matsiadalri jiwacawa eeno lrikjoite pjipaite nacó, njite piniwacaotsa aima pipania iinaca, aima tsakja comaana njite jaoco tjedaa walriajao tsakja. 29 Pirsoperri caotsa njaji inaiki jalredaoca lricoperri njite njaji macacoe lricoperri nacoaja caotsa pipeyajle. Pjia watsa naminalri njaji piwenaipe, njite nacoajacaotsa pipeyajle njaji pjidoa yeenipe. Coca cadaotsa caaco maatsi pinaco maatsi caotsani; njite njaji caacoperri pinaco matsia, matsia caotsani.'' 30 Njite yaami cádanaco catsa Isaac icadaaca matsiadalri Jacob naco, njite Jacob imoto caacatsa njiteo, jlinirri Isaac ioya, jliaji yaacada iwinita, lripejerri Esaú idia yoocawa lriwini yaapiya. 31 Lrinaitja injaodati joiwidalri njite lrideeni jlinirri irsoni. Lriaco jlinirri irso: ''Pai, pjinicoena pinjá-carro maaficalri iipe pirri iwinitanda pirso, picadaa carroenaotsa matsiadalri lrinaco.'' 32 Jlinirri Isaac iaco lrirso: ''¿Cocao pjia?'' Njite Esaú iaco lrirso: ''Njoatsa, pirri ipjerriti Esaú.'' 33 Njite Isaac itetjewa, njite lriaco lrirso: ''¿Coca tsakjao jliaji iderri norso lriwini? Opina noijani pjiomi lripeyatoa pinoca noderse, nocadaa lrinaco matsiadalri. Ajádalri, matsiacaotsani.'' 34 Esaú jimi cádanaco coanca jlinirri icaiteca lrirso, icaamitsa lriyaca kjaida irroati sho, lriao jlinirri irso: ''Picada tsakja nonaco matsiadalri, paí.'' 35 Isaac shepani: ''Opina lrino noderse jliaji piwerri ishaati sho njite lrideeca pioya jliaji matsialri piyadaope pia.'' 36 Esaú iaco: ''¡Cotsa matsiaca lriipitanaca Jacob!'' Ima yamapia kena lricashataca njoa. Jlita nooya ipjerritiapani, njite panaya, opinakja jlita nooya jliaji matsiadalri noyadape pia tja.'' Lriaco pja jlinirri irso: ''¿Corrin picadaa pada matsiadalri jatjamitsa noyadawa?'' 37 Isaac iaco lrirso: ''Opina nocaiteni jliá-carroatsa piminalri, njite lrirsperricaotsa pjiomi njaji piwenai, njite nocadaa lrirso aima lrinjaope njite lrirraope walrijaipe tsakja. ¿cokenatsantja notaita noaca pirso, nirri?'' 38 Esaú iaco jlinirri irso: ''¿Corrinatsa pirso padetsa matsiadalri norso, paí?'' Picadaa tsakja nonaco matsiadalri, papai. Esaú iyaca kjemá niini. 39 Isaac iaco lrirso: ''Anji piofalri niini corriotsa pirso carroca jiipai matsiadalri, corriotsa iyá-carroca pipania iicao jiwacada eeno lrikjoite. 40 Piinocaotsa inaiki pjitá-carro naoya nanaani pitaitá-carro caafica pjia, njite pidejicaotsa piwerri irso. Mitsa piema cádanacoatsa lrikjoete, corrinatsaotsa jliá-carroca iají pinaco.'' 41 Maatsi pia Esaú icapaca lriwerri Jacob irso lrikjaote jliaji matsiadalri njanirri icadanda lrinaco. Esaú iaco lricaolre ricó: ''Kjeyetsa mayamica papai; niniotsa mayami kenaotsani, noinoatsa jliaji nowerri Jacob.'' 42 Niini nacaite Rebeca jimi coanca rirri pjerriti icaiteca. Niini ronaa nawanaca rorso rirri iwerriti Jacob, lriaco lrirso: ''Pjimi matsia, jliaji pipjerri Esaú lricatimataaca jliwacatsa ima lriwaopia lrinó-carro pjia. 43 Panaya nirri, warsa pipítoa nopjerri Lában ikjaolre, Harán lricojle, pjiepa jliaji nocaiterri pirso. 44 Pia toatsa piofa nirse, akjerre kenaotsa yaami kerroaca jliaji pipjerri, 45 a kjerre kenaotsa yaami kerroacani pikjoete, kjerre kenaotsa yami lriwaopiaca lrinaco jliaji pinaitjalri lrirso. Njitenaotsa nonaa naaca naoma pjia njite. Corrin nooma mayamica shaa papiatsa yamadape.'' 46 Rebeca iaco Isaac irso: ''Maatsí noajiacacawa naikjaote njaji Het itonaipe. Jacob jita cadaa lrinowa apama nanakjoite njaji Het itonaipe, caiperri nacayosho njaji inaitjepe faofalri icodapi. Cayo cadaa, maatsiwatsa nofacawa.''