Vaa 2

1 Hami a la wayi, watĩng ke alaɓe Kayisa Augustu shong rudani a waase yii yãa ni shɔng gãa shɔngɓe wɔ̃ng a koodanga ɓɔkɔkɔ. 2 Ɓemi wuko gãani shɔng ɓee shɔni ɓe shɔng pele alaɓe Karaniyu wu sii gomna ɓee Siriya. 3 Arugoko shɔngzengyi walikãng yii wa yii tipi ɓee yeni aruɓe shɔng daa gãa yii ɓe. 4 Yusuu sɔɔ waa paa Galili, ɓee ɓundang Nazara, a waa Yahuda, a too ɓundang Dawuda, ɓe shɔng ɓaani Baitalami, aruviya wu ɓi shɔng yee ɓɔɔ shãari Dawuda. 5 Waa mɔngwa aruɓe shɔng daa gãa wu ni wu soo Mɛrɛyamu, ɓe sii geewu ye wu sii tɔti ni jaa ni a yato. 6 Hami watĩng ke alaɓe yii dong a mɔngwa, la tiseye ɓe daa yee jaa ɓe. 7 A yee jaa veeye, wu jaa sang, a sɔɔ puu wu ni bɔrɔ fara pãani jaa a yɔɔ wu a vɔ̃ɔ jaa, aruviya yii de kpaa mɔng rooni ɓa. 8 shɔng viva gaani ɓɔɔ yii ani a kaa tipi wa ɓe yii sii wɔ̃ng a teeli, ying kɔɔ yii viva ni zii. 9 Laa shɔng shoni ke a yii tĩng, Daayere bongni ɓengke mɔng a yii bii, yii sɔɔ yii ni zaani vɛ̃ɛni. 10 Laa shɔng shoni sɔɔ gãle yii ni, "Nɔ na zaa ɓa, aruviya N ese nɔ ruu tɔ̃ɔving ɓe daa ese shɔngzeng walikãng puru yato. 11 Lami shɔng yee shɔng Kpengseni shɔng a ɓundang Dawudaǃ Wuko Kirisi Daayereǃ 12 Ɓemi ɓi vitaseni ɓe nɔ daa ze ɓe ː Nɔng kpaa jaa wãrãti shɔng kuu wu ye ni fara shɔng sɔɔ yɔɔ wu a vɔ̃jaa" 13 Ɓani jang ɓaseni ɓa a mɔni yii a yãawe ni Laa shɔng shoniyi a bɔrɔ mɔɔ a koolapa, yii dɔɔ Laa a sɔɔ shãng ni, 14 Bongni ɓi Laa ɓe a vusu koolapa, wɔ̃ng ɓatata wu wɔ̃ng ta a shɔngzengyi bii a koodanga ni shɔngɓe Laa tãa yii tɔ̃ɔving. 15 Watĩng ke alaɓe Laa shɔng shoniyi yii yaa yii ye yii waa koolapa ye, jaa gaani viva yii gãle we ni, "Wo waa Baitalami ta hami wo ze viɓe watĩng ɓe, ɓe Daayere tase wo ɓemi." 16 Yii waa tɛ̃ti a kpaa Mɛrɛyamu, Yusuu, ɓɔɔ jaa wãrãti, ɓe shɔng yɔɔ wu ye a vɔ̃jaa. 17 Atũmpu ɓe yii ze wu, yii shang viɓe shɔng gãle yii aru jaa ɓemi. 18 Shɔngɓe yii tãa ruumi walikãng bii zaa yii aru ruu ɓe jaa gaani viva yii gãle yii ɓe. 19 Mɛrɛyamu wating ni lereni aru viɓe tãa mi walikãng, a sɔɔ shĩng a vusu sĩngsĩng. 20 Jaa gaani viva ɓi yii zuse, yii de aa Laa bongni ni a sɔɔ dɔɔ wu aru viɓe yii tãa a sɔɔ ze, anaɓe shɔng gãle yii ɓe. 21 Alaɓe diki nawa dɛ̃ɛro sɔ̃ɔ yãa ye ɓe, alaɓe shɔng yere wu shaa ye, shɔng ase wu rĩng Yeso, rĩng ɓe Laa shɔng shoni aa wu alaɓe wu sii dong a yato. 22 Alabe diki tiseni ɓee sɔɔkeni tukeye, anaɓe rudani Musa shang, yii ese wu a jaaka Laa ɓee Urushelima aru yii tase wu a Daayere bii. 23 Anaɓe shɔng binke a Daayere rudani, "Jaa veeye ɓe weya ɓe puu yĩngɓi yato shɔng rɔɔ wu aru Daayere." 24 Arugoko yii aa vijeni anaɓe Daayere rudani shãng ɓe "je koro ziti kɔ jaa yiisi ziti" 25 Mile pĩn, shɔngɓɔɔ ani a tipi Urushelima ɓe shɔng ɓaa wu rĩng ni Saminu, shɔngveeye ɓemi wu ɓi shɔng yato ɓolongɓo ɓɔɔ shɔng dũni Laa. Sing gaa diki ɓe shɔng daa sɔɔre shɔng Israilayi zãngzãng ɓe, Suru Tɔ̃ɔving wu sii ni wu ni. 26 Shɔng tase wu Suru Tɔ̃ɔving ni wung vɔɔ ɓa na ɓa ze Daayere Kirisi kɔtɔ ɓa. 27 Suru dũng ni wu ni, Saminu sɔɔ e jaaka Laa. Alaɓe yeɓi ni yĩngɓi yii ese jaa wãrãti Yeso ye, yii pele ni wu ni anaɓe rudani shãng ɓe, 28 a too wu a naa bala a sɔɔ dɔɔre Laa, a sɔɔ shãngni, 29 "Vase mɔ jaa shoni yãa ta hami ɓatata, Daayere, ana mɔ yãa shãngni " 30 Aruviya N nung ze mɔ kpengseni ye, 31 ɓe mɔ gonte a shɔngzeng yii watĩng walikangː 32 Ɓengkeni aru vitaseni a shɔngɓe yisi de ze Laa ɓa ɓɔɔ aru bongni a mɔ shɔng Israilayi bii." 33 Bii zaa yeɓi ɓɔɔ yĩngɓi aru viɓe shɔng shãng aru jaa ɓemi. 34 Saminu tɛ̃rɛ yii pãnti a sɔɔ gãle yĩngɓi Mɛrɛyamu ni, "Mile pĩn, shɔng rɔɔ jejaa ɓemi aru weteni ɓɔɔ yunipa shɔngzeng vɛ̃ɛni a Israila ɓɔɔ vitaseni ɓe shɔng bɛ̃ɛke- 35 yewa daa sɔɔ ɓaa mɔ surubi, aruɓe shɔng daa tase shɔng vɛ̃ɛniyi lereni sĩngsĩng ɓe." 36 Sooye zeni ɓɔɔ ani a mɔni wu rĩng ni Hanatu. Wu ɓi Faniyula jaa a shãari Ashiru. Sii bɔngbɔrɔ ye. Wɔ̃ng ni wu jere ni saa nawa tati a wu tũmpu jaasooye, 37 wɔ̃ng soo vɔɔ ɓee saa la dɛ̃ɛro atu dɛ̃ɛrɔ. De yaa jaaka Laa ɓa gbãare ni zini yãa ɓɔɔ gɔ̃reni Laa zii ni la ni. 38 A titi lawa e a yii bii maani a gaa taseni dɔɔreni Laa, a sɔɔ shãng aru jaa ɓini ɓɔɔ shɔngɓe ying gaa kpengseni ɓee Urushelima.. 39 Alaɓe yii sɔ̃ɔre viɓe yii kase peleni yãa ye walikang anaɓe rudani Daayere shãngɓe, yii sɔɔ zuse Galili, yii koo Nazara. 40 Jaa ɓi bɔng a wɔ̃ngni kaaka bii ni; kpɛ̃ɛ vɛ̃ɛni, Laa pãnti sɔɔ wɔ̃ng a wu yuu. 41 Shɔngɓe yii yee wu yii waa tipi Urushelima a saa ɓeweya aru Bele ɓee Tukeni. 42 Alaɓe wu saa waa kop atu ziti ye, yii sɔɔ waa tɔti a la peleni bele anaɓe yii lansi wɔ̃ng ɓe. 43 A tũmpu ɓe yii sɔ̃ɔre yãa peleni bele tɔ̃reni bii ye, yii sɔɔ gaa zuse yee. Ruu leseni ɓi wuko jaa ɓi Yeso shii a tũmpu a Urushelima shɔngɓe yii yee wu ɓe yii de ze ɓa. 44 Yii ɓaa weni wu a titi shɔngɓe ying kn a yãawe ni, yii kn ɓe diki goro. Alaɓi ko yii sɔɔ gaa wu beeni a yii titi shɔngbiyi ɓɔɔ yii wesangyi bii. 45 Alaɓe yii de kpaa wu ɓa, yii sɔɔ Urushelima a gaa wu beeni lemilemi a mɔni. 46 Watĩng ke a tũmpu diki tati yii kpaa wu a jaaka Laa, wɔ̃ngye a titi shɔng manteniyi bii we shoo yee de sɔɔ yɛ̃ɛle yii ruu ni. 47 Bii zaa shɔngɓe yii tãa wu walikãng aru wu zeni ɓɔɔ wu ruu koseniyi. 48 Alaɓe yii ze wu ye ɓe, yii tãa tɔ̃ɔving. Yĩngɓi gãle wu ni, "Maa jaa, aru vi mɔ pele wo ana ɓemi viya? "Mile pĩn, N ning yara ni wo yɔɔre yuu ye a mɔ mɔng bee ni." 49 A koseyi ni, , "Aru vi nɔng beng mɔng viya? nɔ de ze ɓa likɔtɔ N pele Madaa vi shoni ɓa ya? 50 Ruu leseni wuko yii de ze viɓe ruu ɓe N shãng mi tase ɓa. 51 Sɔɔ sɔɔ Nazara ni yini a sɔɔ dũng yii yãa shãngni. Yĩngɓi vɔ̃se viɓemiyi walikang a sĩngsĩng. 52 Yeso sɔɔ watĩng ni bɔngni a vusu kpɛ̃ɛni ɓɔɔ rinibɔrɔ, a sɔɔ watĩngni kpaani pãnti a Laa bii ɓɔɔ shɔngzeng yii bii.